Voditi Bosnu putem napretka

Američka Služba za inostrane misije (eng. US Foreign Service) organizirana je tako da svojim službenicima otvara jednu širu perspektivu. U svojoj više od 25 godina dugoj karijeri pri Ministarstvu vanjskih poslova, Vršitelj dužnosti Šefa misije SAD-a, služio je u raznim zemljama – Paragvaju, Rumuniji, Pakistanu, a sad i u Bosni i Hercegovini. Raznovrsno iskustvo u njegovom životopisu daje mu za pravo da uspoređuje situacije, a da pritom na umu ima jedinstvenu dinamiku svake od pomenutih zemalja.

U svojoj trećoj godini boravka u Sarajevu, v.d. Šefa misije Thomas Mesa ovu perspektivu vješto primjenjuje na BIH. Uprkos razmiricama lokalnih političara oko institucionalnih ograničenja nametnutih Daytonskim ustavom, g. Mesa Daytonski ustav ne smatra inherentno problematičnim u institucionalnom smlislu. Dayton ne samo da je uveo red u jednu nestabilnu situaciju, već je “što mnogi lideri zaboravlju, zagarantirao određena građanska prava koja uživaju svi građani, uključujući i pravo na mirno okupljanje i slobodu izražavanja”. Primarni cilj Sjedinjenih Država u BiH je pomoći njenom narodu na putu ka članstvu u NATO-u i Evropskoj Uniji. Daytonski Ustav, kako g. Mesa kaže, sam po sebi ne predstavlja nikakvu prepreku toj viziji.

“Ja lično smatram da nije stvar u daytonskim upravnim strukturama… već u nečem mnogo važnijem – političkoj volji. Da li su bosanskohercegovački lideri spremni uraditi što moraju kako bi zemlja krenula naprijed? Da li su spremni postići kompromis oko određenih pitanja? Da li su spremni naći zajednički jezik? Da li su spremni postići konsenzus?

Svako ko je pratio skorija dešavanja u Sarajevu i Banjoj Luci će na pitanja gospodina Mese dati negativan odgovor. Ipak, g. Mesa smatra da se bosanskohercegovačke političke stranke ponašaju veoma slično kao i njihove kolege širom svijeta: nameću svoje vlastite stavove, služe se lukavstvom kako bi stekli političku prednost. Ono što nedostaje je čvrsta – kako je g. Mesa naziva – “demokratska struktura” koja bi povezala političke lidere i građane.

Organizacije civilnog društva tradicionalno rade na povezivanju političkih lidera i građana. Slušajući g. Mesu, čovjek dobije izvjesnu dozu optimizma kad je u pitanju situacija u civilnom društvu BiH, naročito na lokalnom nivou. Program malih grantova Američke ambasade detaljnije je upoznao g. Mesu i njegov kadar sa radom nevladinih organizacija. “One možda nisu velike” kazao je, “i možda nisu poznate i ne nalaze se na karti organizacija civilnog društva, ali zaista imate mnoštvo nevladinih organizacija koje rade jako puno dobrih stvari i koje su djelotvorne.” Ukoliko bi se odgovornost i spremnost na rad koje nalazimo na lokalnom nivou prenijela na više nivoe vlasti, manjak demokratske infrastrukture u BiH bi se mogao nadomjestiti.

Kakva je, onda, prognoza za Bosnu i Hercegovinu? I dok namjere politike SAD-a za Bosnu i Hercegovinu ostaju iste – približavanje članstvu u NATO-u i Evropskoj Uniji -Ambasada i Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a neprekidno preispituju svoj odnos prema državi. Privreda predstavlja najveći problem – naime, kako istjerati politiku iz poslovanja. Problem je i kako sarađivati sa Evropskom Unijom i regionalnim partnerima koji bi BiH mogli povesti putem reformi kojima bi ispunila uvjete za članstvo u EU. Međutim, da li će BiH krenuti tim putem u konačnici ovisi o njenim liderima. Gospodin Mesa tvrdi da sistem nije nužno narušen. Na pojedincima je – kako na liderima tako i na građanima – da postignu konsenzus i krenu putem napretka.

Jess Kuntz

Jess Kuntz je bivša pripravnica Centra za postkonfliktna istraživanja u Sarajevu. Porijeklom iz Pittsburga, Pennsylvanije, Jess je diplomirala u školi Spoljnih poslova Univerziteta Georgetown, a magistrirala je Međunarodne i javne odnose na Univerzitetu u Pittsburgu.

Vezani članci

Jugoslovenski rat i obrazovanje u Nizozemskoj
Da li je realno staviti rat koji se desio prije dvadeset godina u nastavni plan historije? Da li su ratovi u Jugoslaviji već dio historije ili su posljedice još uvijek prisutne u današnjem društvu da se ne mogu nazvati „historija“? Oba ova pitanja su važna za postaviti ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Nizozemskoj kada uzmemo u obzir ulogu Vlade Nizozemske i njenih mirotvoraca u konfliktu. Napisale Anna Idzinga i Milou Liebregts.
Ars Aevi: Muzej za mir
Osnivač muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu lobira za nominaciju muzeja za Nobelovu nagradu za mir. Muzej je osnovan tokom rata u Bosni i Hercegovini kako bi predstavljao međunarodnu volju,odgovor na nasilje i uništenje u Sarajevu.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu