Goran Milić: “Negativnost” je zajednička odlika Balkana

Balkan je “zanimljiv pejzaž za informacije“, objašnjava direktor vijesti i programa na Al Jazeera Balkans (AJB), dok u detalje objašnjava razloge iza odluke da se pokrene TV stanica u Sarajevu 2011. godine. Ovaj iskusni novinar i urednik je razgovarao sa predstavnicima CPI (Centar za postkonfliktna istraživanja) na 8. spratu sarajevskog BBI centra, gdje su smještene kancelarije AJB. Kaže da je sve počelo sa prijedlogom bivšeg direktora Al Jazeera mreže da pokrene tv kuću “na jezicima koji se govore širom bivše Jugoslavije, ili Balkana.“ U usporedbi sa drugim Al Jazeera kanalima, ovaj ured je nešto manji, kao što su bile i prvotne investicije. Ideja je bila dati dijaspori od 20 miliona ljudi (od Australije do Kanade) izvor informacija iz regije.

Al Jazeera Balkans emituje se na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, te nudi titlovani sadržaj Al Jazeera English. “Ono što Al Jazeera-u čini posebnom je predanost terenskom radu i način na koji se obraća javnosti. Bez obzira na široki kontekst u kojem djeluje jezik je najmanji problem. Razlike u akcentima se smatraju blagom, te je menadžment svjesno odlučio ne prevoditi “strane“ izvještaje makedonskih novinara. Napor razumijevanja drugog jezika je najbolji pokazatelj strasti koju djele novinari Al Jazeera Balkans prema izvještavanju“, kazao je Milić. Milić je podsjetio da je osnivanje mreže u vlasništvu Katara prvobitno posmatrano sumnjičavo, te da je čak neznanje i ignorancija dovela do toga da mnogi Al Jazeera-u povezuju sa terorizmom, međutim vrijeme je pokazalo da se ne radi o političkim manipulacijama.

Milić je sa CPI razgovarao o svom najnovijem projektu — popularnom dokumentarnom serijalu Alkemija Balkana(Alchemy of the Balkans). Serijal, koji je nastao dok je Milić putovao širom BiH, je o svemu bosanskom. Svi ljudi sa kojima je razgovarao dijele jednu zajedničku karakteristiku: znaju da predstave BiH u pozitivnom svjetlu. Bosna baš i nije poznata kao rasadnik optimizma, a Milićev novi serijal je sušta suprotnost otužnom sadržaju drugih medijskih kuća u regiji.

Milić vjeruje da “cijeli Balkan ima jednu zajedničku odliku — negativnost. Ova sklonost ka pesimizmu ima svoje korijene, ali je s vremenom “negativnost“ prerasla u kulturnu normu. Navika da se oko svega jadikuje, od priče o bolesti i nepravdi koja dolazi zajedno sa nedostatkom novca. Pa ipak, upravo taj sumorni ambijent je inspirisao Milićevu ideju da pokaže ono što oni prije njega nisu —potencijal Bosne i Hercegovine. “Ovdje imate 45 TV stanica, brojne web portale, razne medije…ali svi se oni fokusiraju uglavnom na negativno, pogotovo što se tiče politike. Budući da se ništa nije promijenilo u zadnjih 20 godina, htjeli smo da pokažemo nešto novo. Nešto što su drugi mediji za sada propustili da prikažu.“

U poređenju sa mnogim drugim društvenim zajednicama u kojima su mogućnosti ograničene, Milić kaže da je BiH izuzetak. “Ako znaš kako uraditi nešto, ako imas volju, onda je sasvim moguće živjeti dobro u Bosni“, kaže Milić, ističući dva osnovna razloga a to je slaba konkurencija i jeftini uslovi za život. Milić ne namjerava pokrenuti revoluciju kada se radi o ponoru lokalne ekonomije jer je  “svjestan je da BiH pred sobom ima dug put“. Međutim, kako kaže imao je potrebu pokazati istinski potencijal zemlje. “Radnici i poduzetnici jednostavno su previđeni. Iako su neki od njih treutno zaposleni u međunarodnim preduzećima, vremenom trebali bi biti u stanju promijeniti način poslovnja u BiH. Ideja je pokazati da potencijal postoji. Glavni junaci ove jedinstvene priče nisu velikani ni poznata lica, nego obični ljudi. Srbi, Hrvati i Bošnjaci zajedno – radeći veoma efektivno“, pojasnio je Milić.

Koju poruku Milić ima za mlade u BiH? Šta njih čeka u budućnosti?  Milić je veoma strastven kada su u pitanju mladi i poruka za njih. “Nešto se u vezi mladih ljudi mora promjeniti. Mladi ljudi dužni su izaći iz apatije u kojoj se nalaze i uraditi više nego što rade trenutno“, kazao je Milić, ističući da mladi ljudi ne žele da napuste kuće svojih roditelja, birajući na taj način lak život. Ovakvo ponašanje, prema njegovim riječima rijetko se toleriše u drugim zemljama dok je u BiH svakodnevna pojava. Milić koristi priliku i da progovori o nepotizmu među mladima: “ovdje preporuke ide ovako: jučer sam vidio Budu, on me uputio na Peru, Pero na Ivana, i evo mene sada ovdje, pozivam se na njega. Ne bi trebalo da bude tako!“

Goran Milic
Goran Milic

Milić se obraća mladima sa porukom da treba da budu zreli i spremni da iskuse svijet, ne samo u svojim domovima nego i van svog uobičajenog okruženja. Naglašava i obrazovanje kao važan segment izgradnje ličnosti. Iako dobre ocjene tokom srednje škole i fakulteta pomažu do određene granice, Milić kaže da to nije dovoljno, naglašavajući da intelekt mora biti praćen iskustvom u praksi. “Mladi treba da iskoriste prilike i razviju sposobnosti. Ovaj savjet primjenjiv je na mlade širom svijeta“, zaključuje Milić.

Fiorenzo Polito

Fiorenzo Polito je bivši pripravnik Centra za postkonfliktna istraživanja u Sarajevu. Diplomirao je filologiju na Univerzitetu u Trstu, Italija.

Vezani članci

Budućnost pravde: dijalozi o naslijeđu MKSJ
Konačno zatvaranje (MKSJ) se očekuje krajem 2017. godine. Tokom 24 godine mukotrpnog rada, MKSJ je podigao optužnice protiv više od 160 osoba za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava tokom jugoslovenskih ratova devedesetih godina.
Podsjećanje na masovne grobnice u Batajnici kroz filmsku umjetnost
"Kako arhivirati ili zabilježiti detalje masakra države koja želi da sakrije svoje masakre?" Srbijanski redatelj Ognjen Glavonić je pokušao da uradi ovo sa svojim najnovijim filmom Dubina dva.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu