Nova nada za LGBT zajednicu u Bosni i Hercegovini?

Merlinka je međunarodni queer film festival, prvi put organizovan u Beogradu, od strane Gej lezbejskog info centra (GLIC). Napravljen je u spomen Vjeranu Miladinoviću, trans osobi ubijenoj u Beogradu 2003. godine, koji se izjašnjavao kao “Merlinka”. Festival je brzo postao veliki događaj za LGBT zajednicu na Balkanu.

Merlinka je u Sarajevu organizovana 2012. godine, po prvi put. Nakon obećavajućeg početka, festival je, nažalost, dospio u žižu medijskog interesovanja 2014. godine. Tada je isti održan u Art kinu Kriterion, a grupa maskiranih osoba je napala paneliste, tokom diskusije o trans identitetu i pravima trans osoba.

“Netom prije održavanja festivala, par homofobnih članaka je objavljeno o njemu na marginalizovanim fašističkim portalima. To je bilo dovoljno da huligani reaguju. Osim toga, satirični portal Sarajevo 365 je objavio članak koji je tvrdio da se Gay Pride treba održati u Sarajevu. Mislim da je ova dezinformacija kumovala onomu što će se dogoditi”, objasnio je Jasenko.

Napadači su trebali biti zaustavljeni, ali je policija, koja je vodila obezbjeđenje radi visokog rizika koje okružuje LGBT događaje u BiH, zakasnila taj dan.

“Policajci, koji su tamo trebali biti u tri sata, su zakasnili 20 minuta, što je bilo dovoljno vremena da napadači urade to što su uradili. Prijavljeni su policiji, ali ništa se nije dogodilo. Još uvijek čekamo.”

Trodnevno izdanje festivala održano 2015. godine je prošlo bez prekida, omogućavajući učesnicima da pogledaju izbor od pet filmova, od kojih su se svi bavili različitim aspektima istospolnih brakova, roditeljstva, promjene spola i tranzicije.

“Ove godine smo imali više od 300 ljudi na otvaranju. Ljudi nisu imali gdje da sjednu. Kino sala je bila puna. Zaista smo zadovoljni kako se sve odigralo. Mislim da su se ljudi navikli na činjenicu da će se ovo održavati svake godine”, kaže Jasenko.

Obezbjeđenje događaja je ove godine bila glavna briga. Tamo su se našli privatno osiguranje, policija na ulici i ispred Kriteriona, policajci u civilu, te ogromna bezbjednosna služba, koja je postavljena da radi sigurnosti učesnika. “SOC je radio i dalje radi sa policijom na edukaciji, treningu i osvještavanju o LGBT problemima, kao što su zločini iz mržnje ili diskriminacija. To je imalo efekta i ove godine su bili savršeno profesionalni.”

Vidjeti da se takav javni događaj održava bez problema ili prijetnji daje novu nadu bosanskoj LGBT zajednici. “Godina 2014. je bila dobra godina i veliki korak za BiH. Sarajevo je definitivno doprinijelo ovom početku mjenjanja mentalitieta. To je ohrabrenje za svaki idući projekat. Šta god da je u pitanju, odlično je što se dešava.”

Jasenko se sada želi više fokusirati na druge gradove. Rođen je u Tuzli, gradu koji mu je dao slobodu i snagu da se izjasni kao gej, a sada živi u Banja Luci, gradu u Republici Srpskoj, drugom entitetu od kojeg je BiH sačinjena.

“Što se tiče Banja Luke, ne mogu reći da tamo ima pomaka. Za razliku od Sarajeva, koji ima SOC već četiri godine, moramo da idemo baš iz početka. Zaista je teško organizovati bilo šta kada je zajednicu tamo stvarno strah da se javno deklariše. Moramo da radimo na jačanju zajednice. Za sada, imamo dobre odgovore od institucija. Nisu još osjetljivi dovoljno, ali je situacija obećavajuća.”

Njegova organizacija, koja se zove Banjalučko udruženje kvir aktivista (B.U.K.A.), napokon je našla prostor za rad i planira da organizuje različite edukativne aktivnosti, poput formiranja čitalačkog kluba, kako bi se ljudi zainteresovali za čitanje queer literature i pokretanja projekta sa lokalnom radio stanicom, kako bi se održavao LGBT talk show barem jednom mjesečno. Jasenko, takođe, planira da organizuje Merlinku u svom gradu, iduće godine.

“Aktivista sam već 11 godina i čekao sam da se nešto desi. Mislim da se stvari mjenjaju i moramo da iskoristimo ovu priliku da poguramo koliko god možemo. Zaista sam optimističan”, kazao je za kraj našeg razgovora.

Chloé Gaillard

Chloé Gaillard je magistrirala Međunarodno i evropsko pravo, pravo izgradnje države u postkonfliktnim društvima. Ima veliko interesovanje u oblasti prava, pravde, demokratije i medija.

Vezani članci

Budućnost pravde: dijalozi o naslijeđu MKSJ
Konačno zatvaranje (MKSJ) se očekuje krajem 2017. godine. Tokom 24 godine mukotrpnog rada, MKSJ je podigao optužnice protiv više od 160 osoba za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava tokom jugoslovenskih ratova devedesetih godina.
Nestalih u Siriji sve više
Cilj u Siriji je “terorisati stanovništvo i iscrpiti revoluciju. Režim se fokusira na hapšenje mirnih aktivista da bi situaciju pretvorili u čisto oružani konflikt.” Uistinu, prisilni nestanci se koriste kao dio namjerne strategije za terorisanje porodica i zajednica i za širenje straha u svrhu sakaćenja otpora i ušutkivanja disidenata.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu