Lokalna zajednica (ne)ovisna o NATO-u i EU

Koliko će se poboljšati situacija u lokalnim zajednicama ako BiH pristupi NATO-u i Europskoj uniji (EU) pitanje je koje budi različita mišljenja kako u sigurnosnom tako i u ekonomskom smislu.

U raspravama o NATO-u uglavnom se potenciraju politički i sigurnosni motivi za pristupanje, dok su ekonomske koristi zapostavljene ili se sagledavaju kroz prizmu pristupanja EU.

Iako pridruživanje NATO-u i EU može imati različite refleksije na sve sfere u društvu, istaknuti privrednici u lokalnoj zajednici poput Viteza, smatraju da se neće puno toga promijeniti.

Pomoćnik načelnika za poduzetništvo i lokalni razvoj u Vitezu i član nadzornog odbora preduzeća “Princip“, Muhamed Rebihić smatra da ulazak BiH u NATO i EU neće mnogo značiti za stanovništvo ove općine.

Pojašnjava da je u preduzeću “Princip“, koje je bilo među vodećim u namjenskoj industriji u bivšoj Jugoslaviji, došlo do kolapsa nakon rata i gašenjem proizvodnje trećina radno sposobnog stanovništva općine Vitez je ostala bez posla. Preduzeće “Princip“ u svojim pogonima je proizvodilo, između ostalog, raketni ekploziv, štapin, privredni eksploziv i slično.

“Naša tehnologija je zastarijela, postrojenja uništena, kadar smo izgubili i nemoguće je vratiti prijeratnu proizvodnju. Svaki dan je situacija sve teža u ovom preduzeću i vrlo je teško umirućeg bolesnika vratiti u život“, ističe Rebihić.

Namjenska industrija prije rata je bila jedna od najvažnijih grana Jugoslavije. Godišnje vrijednosti izvoza bile su mjerene milijardama američkih dolara. Danas na području Federacije BiH postoji deset preduzeća u oblasti namjenske industrije sa 1.963 zaposlena radnika.

Tomislav Bošnjak – Matić, predsjednik općinskog Vijeća u Vitezu, nekada je kao inžinjer pripravnik radio u “Principu“. On je mišljenja da Općina Vitez kao organ uprave nema kapaciteta da oživi ovo preduzeće.

Tomislav Bosnjak-Matic
Tomislav Bosnjak-Matic

“Ulazak BiH u EU je još uvijek dalek put. Najsretniji bi bio da BiH sama sebi može skrojiti sudbinu. Moramo znati da niko neće riješiti naše probleme, ukoliko mi trezvenije ne počnemo da postupamo. Svakako da je NATO sigurnost za građane, ali nisam za to da nam iko dolazi u naše dvorište i nameće pravila“, kazao je Bošnjak – Matić.

Ismet Trako, pomoćnik načelnika za civilnu zaštitu u općini Vitez, smatra da se broj uposlenih u “Principu“ ne može vratiti i da postanemo članica NATO-a, ali bi se mogao podignuti jedan dio pogona u kojem bi se proizvodilo za potrebe tog saveza.

Kada je u pitanju sigurnosni aspekt koji bi BiH dobila članstvom, u Vitezu građani naglašavaju da je dosta toga postignuto u proteklih 20 godina na pitanju pomirenja i smanjenju međunacionalnih tenzija.

“U jednom malom multietničkom gradiću kakav je Vitez, svakako da bi ulazak BiH u NATO podigao nivo tolerancije među samim građanima, no to nije nužno, jer za ovih 20 godina od poslije rata je dosta urađenog posla u procesu pomirenja i smanjenju nacionalnih i vjerskih tenzija. NATO bi mogao biti kao jedan kontrolor dobrih komšijskih odnosa“, naglašava Trako.

Ismet Trako
Ismet Trako

Prema mišljenjima građana Viteza, ulazak u NATO bi bio više psihološka garancija mira jer u BiH nikome nije do sukoba i narod želi da živi u slobodi i od svog rada.

Članstvo u NATO-u stvara pretpostavke za prijeko potrebnu ekonomsku stabilnost i rast stranih ulaganja. Primjeri novih članica NATO-a pokazuju da percepcija sigurnosti privlači investicije i pogoduje razvoju ekonomije.

Almin Jašarević, menadžer u fabrici namještaja “Divan“, iz Viteza smatra da ulazak BiH u NATO ne bi kratkoročno gledano davao značajne efekte na lokalnu zajednicu. Međutim, dugoročno gledano, kako je kazao Jašarević, stranci bi prepoznali potencijal koji nudi BiH i počeli ulagati.

Almin Jašarević furniture factory “Divan”
Almin Jašarević

“U mojoj branši je najbitnija cijena i dobri modeli namještaja, jer Evropljanima treba samo dobra cijena i kvalitet, nije njima od značaja da li je država firme sa kojom posluju članica NATO saveza“, ističe Jašarević.

Na području općine Vitez ima dosta stranih firmi koje su u suvlasništvu domaćih i stranih investitora. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Vitezu su 4.353 nezaposlene osobe od oko 26.000 stanovnika.

Generalni zaključak privrednika jeste da su domaće firme dovoljno zrele da se probiju na tržište van BiH i plasiraju svoje proizvode, ali im situaciju otežavaju složene prilike u BiH, te da bi ulazak u EU pomogao da se proizvodi iz Viteza lakše plasiraju i budu konkurenti na europskom tržištu.

Emir Redžić is a Balkan Diskurs trained correspondent from Vitez, Bosnia-Herzegovina.

Vezani članci

Sveli Smo Praznik Žena na Karanfil
Da su žene ravnopravne sa muškarcima, u BiH, ovaj intervju ne biste ni čitali.
Ožiljci tranzicije u Bosni i Hercegovini: Građani Bosne i Hercegovine svaki dan sve više i više smanjuje porcije svojih obroka!
''Najveće prepreke na putu ka pomirenju su: javni diskurs, nepostojanje konsenzusa o nedavnoj prošlosti i nacionalistička retorika odnosno poticanje nacionalne mržnje vladajućih političara.“

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu