Preko znatiželje do ovisnosti

Stefan ima 18 godina i ne želi da mu otkrijemo identitet dok govori o pijanstvima koje je prošao, a i danas prolazi sedmično više puta. Kako kaže probao je alkohol iz čiste znatiželje kada je imao 14 godina. Znatiželja o alkoholu mu je pokazala put kako da pobjegne od svakodnevnih problema. Ipak, naišao je na veliku barijeru, svoje roditelje.

“Moji roditelji su veliki protivnici alkohola. Oni su bili razlog koji me naučio da kažem stop jer nisam želio da im stvaram gnjev i razočarenje“, kaže Stefan, koji sebe ne želi nazvati ovisnikom iako alkohol konzumira sedmično više puta.

Prema njegovim rječima, alkohol gleda kao način opuštanja ali ne dozvoljava sebi da ga konzumira do te mjere da nije svjestan svojih postupaka.

Mladi ljudi, nerijetko, alkohol počnu konzimirati kako bi se uklopili u društvo koje je od njih starije. Takođe, neki kažu da su počeli piti alkohol i zbog straha od odbacivanja ili sa ciljem zadržavanja titule “omiljenog“.

Studentica Kristina Aničić iz Laktaša prisjetila se da je alkohol počela konzumirati na rođendanskoj žurci, gdje je društvo bilo starije od nje, a gdje je alkohol predstavljao jedinu vrstu zabave.

“Smisao mog izlaska danas je da se opustim uz neizbježnu konzumaciju alkohola. Jednostavno ne želim da razmišljam ni o čemu, samo da pjevam i plešem. Povod za izlazak ne postoji jer s vremenom to prijeđe u naviku“, kazala je Aničić, dodavši da joj ponekad nije dobro zbog prekomjerne konzumacije različitih pića.

Prema njenim rječima, ponekad je izlazila sa ubjeđenjem da neće okusiti alkohol ali kada vidi da su svi oko nje u alkoholisanom stanju, ne osjeća se ugodno i smatra da nije dio društva.

Mlađen (26) iz Banja Luke smatra da djeca koja su odrasla uz alkoholičare pokušavaju na sve načine da izbjegnu takvu sudbinu, s obzirom na sve probleme kroz koje su prošli tokom odrastanja sa ovisnikom.

“Prvi put sam konzumirao alkohol sa 15 ili 16 godina kod prijatelja na zabavi. Od tada sam pio sve što mi je došlo pod ruku, jer sam bio mlad i bila mi je važna isključivo zabava“, prisjetio se Mlađen, istaknuvši da danas ne pije alkohol u većim količinama jer želi da sačuva zdrav razum.

Prema njegovim rječima, alkohol kada je bio mlađi je doživljavao kao način prevazilaženja problema, a danas smatra da je upravo najveći problem.

“Alkohol je naša svakodnevnica i kad se tuguje i slavi. Neizbježan uslov na zabavama, ali ogroman problem današnjice“, kazao je Mlađen.

U Centru za mentalno zdravlje pojašnjavaju da su najčešći anksiozni poremećaji kod mladih koji koriste alkohol, zatim afektivni i onda na trećem mjestu je zavisnost.

Koliko je poražavajuća činjenica da se sve veći broj mladih ljudi javlja u “Centar za mentalno zdravlje“ u Laktašima, ljekari kažu da ih to i ohrabruje kako bi mogli djelovati preventivno i promitivno.

“Kada je alkoholizam u pitanju, nekada je odnos muškaraca i žena u opijanju bio dva na prema jedan, a danas je taj omjer mnogo manji, jer sve veći broj žena kreće stramputicom“, kazala je doktorica Jelena iz Centra za mentalno zdravlje.

Pacijenti koji dolaze u akutnom stanju, kako ističe Jelena nemaju uvida i nisu relevantni da donose sud o tome da li će da ostave alkohol i prekinu takav način života. Proces detoksikacije, kako je kazala, traje 21 dan, a mnogo više problema imaju sa motivacijom jer je za njeno sticanje neophodno pola do godinu dana.

“Kao čovjek mladima bih savjetovala da dobro razmisle o svojim postupcima, jer zbog osjećaja zadovoljstva koji kratko traje, zapravo otvaraju sebi put za samouništenje. Međutim, najveća nagrada meni kao doktoru jeste kada uspijemo da probudimo svijest makar jednom čovjeku tada smo sigurni da radimo dobar posao. Taj čovjek će da stimuliše svoju porodicu, prijatelje, komšije, radne kolege i slično, tako da će se taj krug neprestano širiti“ zaključuje Jelena.

Ognjen Todorović je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Laktaša.

Vezani članci

Gašenje Kratkofila: Usamljeno banjalučko ljeto
Jedna od glavnih tema kulturnih krugova Bosne i Hercegovine bilo je gašenje festivala kratkog filma „Kratkofil Plus“. Banjalučki festival koji je devet godina za redom uspješno okupljao mnogobrojne filmaše i publiku zaljubljenu u film se neće održavati do daljnjeg.
Muzika, umjetnost, teatar i kultura: uzdizanje iznad nacionalizma u Mostaru
Sve dok svojim zajedničkim radom budu stvarali pjesme, djela i pozorišne komade, vratit će Mostaru onaj pravi „mostarski identitet“, koji je svačiji i svako ko ga voli mora ga poštovati.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu