Jajce – istorijski grad izgubljenog značaja

Jajce je grad u Srednjoj Bosni i Hercegovini koji je poznat po drugom zasjedanju AVNOJ-a, ali i po drugim kulturnim znamenitostima. Opisuju ga kao spoj modernog i tradicionalnog. Unatoč tome, danas Jajce “živi” samo ljeti kada turisti posjete njegove znamenitosti.

Osim prepoznatljivih mjesta pronašli smo i nešto skrovitija za koja mnogi ne znaju. Među njima je Gradska galerija, koja se nalazi u staroj Kršlakovoj kući, na putu prema Tvrđavi. Tačan datum izgradnje Kršlakove kuće se ne zna, ali se po načinu zidanja i stilu gradnje veže za 18. vijek. Stalnu postavku galerije čine slike jajačkih slikara čija su djela nastala tokom njihovog boravka u Jajcu. Osim slika dio stalne postavke su i skulpture jajačkog kipara Duška Rakite. U okviru svojih aktivnosti Gradska galerija uspješno organizuje škole crtanja i slikanja, kao i likovne kolonije.

Gradska galerija
Gradska galerija

Spomenik Nikole Šopa sljedeći je spomenik koji svjedoči kulturno-umjetničkoj tradiciji u Jajcu. Podignut je na 100. godišnjicu od rođenja poznatog pjesnika Nikole Šopa 2005. godine. Nalazi se nedaleko od centra grada i znak je priznanja i poštovanja za izrazito bogat stvaralački opus ovog književnika. Nikola Šop je rođen u Jajcu 1904. godine i jedan je od najzanimljivijih hrvatskih pjesnika sa ovih prostora u periodu između dva svjetska rata.

Spomenik Nikole Šopa
Spomenik Nikole Šopa

Jedinstven i rijedak primjer u Jajcu predstavlja Hram Boga Mitrasa – Indoiransko božanstvo Sunca i svjetlosti – Mitra, prema vjerovanjima sljedbenika, ljudima daje hrabrost, zemljama osigurava mir, štiti pravednike, carevima obećava prijestolja, a vojnicima pobjede. Zaštitnik je ugovora, saveza i prijateljstva. Kult nepobjedivog Boga Sunca – Mitre bio je raširen po svim provincijama Rimskog carstva uključujući i Dalmaciju u čijim je granicama bio i najveći dio današnje Bosne i Hercegovine. U hramu se nalaze tri mala žrtvenika i kameni kip Kautopatesa bez glave. To je jedini primjer u Bosni i Hercegovini gdje se, pored prikaza dadofora (lučonoša), na reljefu mogu naći i dvije slobodne mitraičke skulpture.  Pretpostavlja se, prema nalazu novca, tipovima lampi i fibule da je sagrađen početkom 4. vijeka.

Hram Boga Mitrasa
Hram Boga Mitrasa

Mnogima je nepoznat podatak o postojanju Hidrometeorološke stanice Jajce. Istorija meteorološke službe u BiH započela je 80-ih godina 19. vijeka u vrijeme okupacije Austrougarske. Vojska je za svoje potrebe, postavila tada stanice u Sarajevu, Mostaru i Tuzli. To su bile meteorološke stanice drugog reda. Nakon toga vlada organizuje priličnu gustu mrežu meteoroloških stanica u BiH. Nastaje 68 stanica III reda među kojima i stanica u Jajcu koja se i danas nalazi na mjesto nedaleko od Tvrđave i daje validne podatke o vremenu.

Hidrometerološka stanica Jajce
Hidrometerološka stanica Jajce

Od Tvrđave se prema rijekama Plivi i Vrbasu pružaju odbrambene zidine s Medvjed kulom i Travničkom kapijom na istočnom zidu i Velikom tabijom, Kulom na Džikovcu, Papaz kulom, Banjalučkom kapijom i Šamića tabijom na zapadnom zidu. Papaz kula je bila stražarnica na sjevernom bedemu za vrijeme obrane tokom ratova.

Papaz kula
Papaz kula

U znak sjećanja na hrvatske branitelje poginule za vrijeme rata 1992. i 1995. podignut je spomenik u centru grada. 13. septembra 1995. Hrvatsko vijeće obrane (HVO) i Hrvatska Vojska (HV) oslobodili su kraljevski grad Jajce nakon 1.049 dana okupacije. Od tada se 13. septembar posebno obilježava kao dan ovog grada i njegovog oslobođenja. Na ovom mjestu ostavljaju se vjenci i pale svijeće tradicionalno već dvadesetu godinu za redom.

Spomenik hrvatskim braniteljima
‘’Živjet će vječno ki izgine pošteno’’
Spomenik hrvatskim braniteljima (1992-1995)

Nakon predstavljanja znamenitosti, nadamo se da ćete doći u Jajce i vidjeti njegove istinske vrijednosti.

Sara Velaga

Sara Velaga is a Balkan Diskurs trained correspondent from Jajce, Bosnia-Herzegovina. In 2015 she was awarded second place in the Post-Conflict Research Center’s Srđan Aleksić Youth Competition.

Vezani članci

Gašenje Kratkofila: Usamljeno banjalučko ljeto
Jedna od glavnih tema kulturnih krugova Bosne i Hercegovine bilo je gašenje festivala kratkog filma „Kratkofil Plus“. Banjalučki festival koji je devet godina za redom uspješno okupljao mnogobrojne filmaše i publiku zaljubljenu u film se neće održavati do daljnjeg.
(Ne)kultura življenja
Uprkos skorašnjim poboljšanjima situacije otpad i dalje predstavlja veliki problem u dijelovima Visokog. Istražuje Lejla Bećar.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu