Govor mržnje koji može prerasti u zločin

Trovanje riječima brzo i lako se prenosi na svu populaciju. Takav način govora je izazvao neke od najgorih konflikata, ratova i zločina. Primjer je prostor bivše Jugoslavije. Kroz medije tokom 90-tih, propagandom je suprotna strana pozivana na linč. Iako su 90-te iza nas, često postoje poruke u kojima se skriva govor mržnje.

Profesorica sa Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci Radmila Čokorilo smatra da je govor mržnje najjače oružje, naročito u ratnim dešavanjima, jer psihološki djeluje na onog kome je upućen.  Prema rječima Čokorilo, jedna od funkcija govora mržnje je zastraživanje populacije.

Ukoliko takav govor, kako je kazala, bude emitovan putem masovnih medija, dolazi do stanja straha među građanima, potpune nesigurnosti, kao i straha za lični opstanak.

“Smatram da povjerenje građana u medije nije ni blizu kao što je bilo, izuzimajući posljednju deceniju 20. vijeka.  Danas se propaganda koristi prvenstveno u političke svrhe.  Političari ne biraju riječi tokom predizborne kampanje samo da bi psihološki uticali na potencijalne birače“, navodi profesorica Čokorilo.

Ipak, govor mržnje smatra Čokorilo nije toliko zastupljen kao što je to bio u ratnim i posljeratnim godinama.

“Mislim da govor mržnje polako, ali sigurno, odlazi u istoriju, gdje mu je mjesto. Nadam se da su mediji naučili lekciju i da se više neće dozvoliti davanje prostora i vremena govoru mržnje. Svi zajedno treba da  doprinesemo da nikada više ne  bude govora mržnje“, zaključila je Čokorilo.

Od svih medija, web portali su još uvijek najmanje kontrolisani. Vlasnici portala ostavljaju čitaocima slobodan prostor za komentare, što oni često znaju da zloupotrijebe oslanjajući se na slobodu govora.

Magistar komunikologije i stručnjak za medije Borislav Vukojević poredi ratnu propagandu sa govorom mržnje u medijima danas i opasnost od nesankcionisanja komentara na portalima.

“Propaganda devedesetih je bila takozvana crna, otvorena propaganda, koja se plasirala putem medija i nije bila sankcionisana. Danas ne možemo govoriti o takvom širenju huškanja (ako su u pitanju klasični mediji), ali možemo ako uzmemo u obzir web portale koji ne zaustavljaju govor mržnje u komentarima’’, kazao je Vukojević.

Kako je pojasnio, širenje govora mržnje putem radija, štampe, televizije ili uredničkog sadržaja web portala je krivična odgovornost. Međutim, zbog još nejasne pozicije web portala, Vukojević naglašava da su se vratili u period crne propagande.

“Odgovorni ćute, pravdaju se da nemaju pravo da zaustavljaju slobodu govora, ne shvatajući da to nije sloboda, već zloupotreba“, dodaje Vukojević.

Poslijeratna mržnja kako preko medija, izražena je i u vidu vandalizma – grafita po zidovima, zatim u pojedinim muzičkim numerama umjetnika koji sebe nazivaju rodoljubima.

Na raznim skupovima i obilježavanjima praznika, mržnja između pripadnika naroda različite nacionalnosti vrlo je izražena, često u vidu poruka, koje se šire putem medija i onda izazivaju popratnu reakciju – konflikt. Još jedan oblik gdje je jasno izražena mržnja su komentari na društvenim mrežama, koji takođe imaju jak uticaj na osobe koje čitaju takve komentare.

Ako pitamo mlade šta misle o govoru mržnje i koliko je po njihovom mišljenju zastupljen u medijima, neće nam dati potpun odgovor, jer medijski stručnjaci znaju dobro da “upakuju“ govor mržnje tako da bude na suptilan način plasiran u podsvijest građaninu.

“Svakodnevno pratim medije, ako ne televiziju, onda pročitam novine ili pogledam šta ima novo na portalima. Ne primjećuje se toliko govor mržnje koliko zastrašivanje stanovništva raznim vijestima i porukama. Vrijeđanja su prisutna u komentarima na portalima i to na rasnoj, polnoj, vjerskoj i svim drugim osnovama”, kazala je A.R. studentica iz Banja Luke. Diskriminacija je, kako je kazala najviše prisutna kada je u pitanju LGBT populacija, te politički govor tokom izbornih kampanja.

Ono što se može zaključiti jeste da je rat odavno završen i oružje odloženo, ali da se ponekad čini kao da bi i dalje jedni druge ubijali. Zbog toga, mediji ali i svi drugi trebaju raditi na suzbijanju govora mržnje, koja, kao što se vidjelo 90-tih, može biti smrtni pokretač.

Danka Cvijić

Danka Cvijić je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Gradiške. Danka je studentica Fakulteta političkih nauka u Banjaluci - odsijek za novinarstvo i komunikologiju. Voli da istražuje i piše, a sem novinarstva, zanima je i marketing.

Vezani članci

Žene – Jučer, danas i sutra
Bog stvori Adama, a od njegovog rebra Evu, i tako eto Bog u samom nastanku učini ženu podložnom i ovisnom o muškarcu. Žena postade simbol jednog dijela koji je namjenjen da upotpunjuje cjelinu muškarca, a nikako posebna cjelina, jedinstvena sama za sebe.
Vijećnica ponovo na prodaju?
Davne 1984. godine gledaoci iz cijelog regiona smijali su se na skeč „Nadrealista“, u kojem Rizo prodaje sarajevsku Vijećnicu, američkom turisti, za 25 hiljada vašingtona. Danas, 30 godina kasnije, umjesto Rize i turista, na scenu su stupili predstavnici gradske uprave Sarajeva i uposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu. U skeču je Rizo nasamario američkog turistu, a ko će danas, u stvarnosti, biti nasamaren?

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu