Put do efektivnije zaštite okoliša u Varešu

Ekološko stanje općine Vareš nije na zadovoljavajućem nivou, jer i pored akcija čišćenja građani se vraćaju navici odlaganja smeća na novo-očišćenim lokacijama.

Boško Andrić, viši referent za projektna pitanja općine Vareš, kazao je da postoje zakonska pitanja ali i pitanja opće kulture građana kada govorimo o ekologiji. Uz to, Vareš se suočava i sa problemom gradske deponije.

“Otvorena gradska deponija je najveći problem. Postojala je jedna u Brezi, ali se više ne koristi. Otvorene deponije imaju karakter divljih deponija. Ljudi mogu doći, čačkati po smeću, ptice i životinje to raznose. Dolazi do nekih prirodnih procesa, stvaraju se biljne i životinjske materije. One kasnije trunu i to se isparava“, navodi Andrić.

 Prilaz gradskoj deponiji (fotografija: Zlatan Likić)
Prilaz gradskoj deponiji (fotografija: Zlatan Likić)

Planom o upravljanju otpadom, kako je kazao Andrić, predviđeno je da se gradska deponija u Varešu zatrpa i sanira a da se od željezare izuzme zemljište i napravi nova. Kao problem javlja se novac.

Andrić pojašnjava da je napravljen plan da se, na prvom mjestu, otpad odvoji i sortira – od kojeg se jedan dio reciklira a drugi vozi na deponiju. “To je ono čemu stremi cijeli svijet“, dodao je on.

Pojasnio je da je Vareš prošle godine dobio između 15 i 20 kontejnera i kamion za prikupljanje komunalnog otpada.

 Ulaz u gradsku deponiju (fotografija: Zlatan Likić)
Ulaz u gradsku deponiju (fotografija: Zlatan Likić)

Za sanaciju deponije, prema riječima Andrića, potrebna su višemilionska sredstva a resorno ministarstvo daje do 50.000 maraka.

“Najviše se posla obavilo kod jezera Veovača, lokacije bivšeg rudnika Energoinvesta. Preko projekta Japanske razvojne agencije smo ispitali opasnost jezera, to jeste mulja. Taj projekt je pokazao da na lokalitetu Veovače postoji ekološka crna točka, što znači da u mulju postoje otrovne materije. Ako bi se izlilo moglo bi potopiti Brezu, cijeli sliv rijeke Bosne“, pojašnjava Andrić.

Jedna od članica vareškog odreda izviđača, Emina Sarajlić, koja u slobodno vrijeme volontira i u udruzi Narko Ne, kaže da mladi nisu izuzetno pažljivi ali ni izuzetno nemarni.

“U gradu možemo često vidjeti da netko baca papiriće na ulici. Do sada nisam vidjela grupu da je provela dan u zelenilu a da poslije toga nije pokupila smeće iza sebe, ako znaju da čistači tu neće doći. Mislim da su za to loše ekološko stanje zaslužni pojedinci, nevezano za starosnu dob, koji, nažalost, ovdje nisu rijetka pojava“, dodaje Sarajlić.

Sarajlić također ističe da postoji jedna rijeka koja teče sredinom grada, a u nju se ulijeva kanalizacija. Smeće sa ceste se redovno otklanja. Međutim, dok ulični čistači ne obave svoj dio posla, nakupe se gomile i gomile. Čak ni kante za smeće ne postoje u svakom dijelu grada jer su mnoge uništene i, nažalost, nikad zamijenjene. Smeće se često odlaže u šumu, što je još najtužnije od svega, budući da Vareš ima prirodu kakvu bi ostatak svijeta mogao samo poželjeti.

 Divlja deponija kod Kotine krivine u Varešu (fotografija: Zlatan Likić)
Divlja deponija kod Kotine krivine u Varešu (fotografija: Zlatan Likić)

Jedna od osnivačica vareškog odreda izviđača “Zvijezda“, Božidarka Dodik, ističe da je nevjerojatno koliko deponija smeća ima u okolini Vareša za koje građani i ne znaju.

“Već dvije godine zaredom, u proljeće, provodimo akciju čišćenja grada pod nazivom Izviđači Vareša svom gradu. Svaki put smo zvali građane da se priključe, ali vrlo malo ih je učestvovalo. Uglavnom su to neki od roditelja članova odreda ili prijatelji odreda“, kaže Dodik.

Dodik je 2012. godine, u suradnji sa još nekoliko građana i građanki Vareša, organizirala Let's Do It akciju čišćenja grada.

“Nismo imali nikakvu financijsku podršku u početku rada, nego smo donacije prikupljali od građana Vareša ovdje i u inostranstvu, kako bismo kupili rukavice, vreće, sendviče i sokove za učesnike. Na sam dan akcije provedeno je niz sinkroniziranih aktivnosti na različitim mjestima u općini – tamo gdje su mještani pokazali interes. Odziv je bio relativno dobar. Učestvovalo je 500-600 građana“, ističe Dodik.

Ona navodi da se ovakve akcije mogu ponoviti, i to potvrđuju upravo rezultati ove grupe entuzijasta.

“Tužno je što su na neke lokacije koje smo očistili ljudi jednostavno nastavili da bacaju smeće, pa je i to djelomično odgovor na pitanje o ekološkoj osviještenosti“, smatra Dodik.

 Jedna od divljih deponija na putu za Mjesnu zajednicu Pogar, Vareš (fotografija: Zlatan Likić)
Jedna od divljih deponija na putu za Mjesnu zajednicu Pogar, Vareš (fotografija: Zlatan Likić)

“Mladi još uvijek ne pridaju dovoljno pažnje ekologiji i zaštiti životne sredine“, smatra Sonja Ružić, članica odreda izviđača.

Ona dalje ističe i da mladi ne razmišljaju o sljedećim generacijama, o zagađenosti grada, smanjenju pitke vode. Ružić dodaje da je jedina sreća u nesreći što Vareš više nema nikakvih fabrika koje bi dodatno zagađivale zrak i okolinu.

Zlatan Likić

Zlatan Likić je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Vareša. Zlatan je student na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Zanima ga aktivizam na području ljudskih prava, posebno prava manjina.

Vezani članci

Neobična sudbina bivšeg logoraša
“Čovjek mora biti sretan nakon svega što preživi, prihvatiti život ako nećeš da poludiš.”
Zauzimanjem stava protiv govora mržnje
Sve veći broj nevladinih organizacija, neformalnih grupa ili pak pojedinaca pokrenuo je niz inicijativa sa ciljem suzbijanja govora mržnje i diskriminacija koji su sve više prisutni u BiH.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu