Monsieur Chat: Žuti mačak koji se smiješi prolaznicima u Sarajevu

Monsieur Chat ili u Sarajevu dobro poznati žuti mačak je djelo francusko-švicarskog umjetnika Thoma Vuille. Kreator mačka najprije je bio nepoznat, ali je onda uhvaćen kako slika mačka i otad se zna o kome je riječ. Dobro poznata narandžasto-žuta mačka naslikana uglavnom akrilnom bojom nastala je 1997. u Loiretu.

Zagonetni mačak uvijek je nasmijan, a od 2003. dobio je i bijela krila na leđima. Od nastanka do danas mačak se obično oslikava na javnim prostorima u gradovima širom svijeta.

Godine 2004. predstavljen je film Chats perchés koji je snimio Chris Marker, koristeći pojavu Gospodina Mačka koji je tada već bio naslikan širom Francuske. Samo u Parizu, kazao je tada autor, 2010. godine je bilo oko 60 mačaka.

Tri su mačka u New Yorku, isto toliko u Prištini, ima ih u Vijetnamu, Beogradu, Južnoj Koreji, Maroku… i naravno u Sarajevu.

Žuti mačak u Sarajevu se pojavio 2005. godine zahvaljujući francuskom kulturnom centru Andre Malraux. Naslikano je 12 žutih mačaka na različitim mjestima u grada, a jedan tramvaj je također pretvoren u tramvaj Gospodina mačka.

Centar Andre Malraux je 2013. godine pridružen Francuskom institutu u Sarajevu i sad djeluju zajedno, a žuti mačak nastavlja da se smiješi prolaznicima sa sarajevskih zidova.

Armin Durgut

Armin Durgut is a Bosnian photojournalist and Balkan Diskurs trained correspondent from Zenica. He started working as a photojournalist for the Patria news agency in 2014, and is currently working for "Dnevni Avaz". His works have been published in media outlets such as Forbes, NY Post, Wall Street Journal, The Sun, The Sunday Times, Daily Mail, National Geographic, and Bild, among others. (Profile photo: Haris Čaklić)

Vezani članci

Silovanje: Zločin protiv cjelokupne nacije, ne samo protiv jedne žene?
Jedino razumijevanjem rodne perspektive rata u Bosni možemo pristupiti analiziranju konflikta iskreno, te početi odgovarati na zahtjevnija pitanja, koja su, na koncu, krucijalna za proces pomirenja.
Kratki istorijski pregled transgeneracijske traume (Dio III)
Koju ulogu vizualna umjetnost može igrati u javnom zdravstvu? Kako se nacija može oporaviti od trauma po mentalno zdravlje kada nema dovoljno psihologa i psihijatara da ih podrže?

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu