BiH institucionalna infrastruktura je neadekvatna za lica sa invaliditetom

Foto: Nataša Kondić

U bosansko-hercegovačkom društvu osobe sa invaliditetom nisu prepoznate kao ravnopravni članovi, a vrlo često se prema njima odnose sažaljevački ili prestrašeno.

Osobama sa invaliditetom je najčešće onemogućeno da pristupe određenom prostoru ili čak da dobiju informacije u određenoj formi. U Udruženju omladine sa invaliditetom “Infopart” izdvajaju brajevo pismo, nepoznavanje znakovnog jezika u institucijama i ustanovama, nepostojanje taktilnih traka i zvučnih semafora za samostalno kretanje osoba sa oštećenjem vida, nepostojanje zvučne literature, kao ni literature prilagođene osobama oštećenog sluha ili slabovidnim osobama.

Aleksandar Dukić, čiji je invaliditet nastao kao posljedica rijetkog genetskog oboljenja bulozne epidermolize, ističe da je osobama sa invaliditetom najpotrebnija usluga personalne asistencije i pomoći u kući, ali i infrastrukturna prilagođenost, prijevoz i prilagođeno radno mjesto ili mjesto u obrazovnoj ustanovi.

Da bi savladali ove poteškoće neophodno je strateški djelovati. Infrastruktura se ne može promijeniti u kratkom vremenskom periodu, pa je iz tog razloga neophodno praviti srednjoročne akcione planove i realizovati ih, a pritom imati na umu da svako prilagođavanje prostora ne iziskuje znatne novčane troškove.

Osobe sa invaliditetom prinuđene su da zbog nepristupačnosti biraju škole i zanimanja kojima bi mogli pristupati. Škole, kulturne i sportske ustanove, administrativne i sudske institucije u manjim sredinama često su neprilagođene, što ugrožava ostvarivanje najšireg spektra prava osoba sa invaliditetom. Zdravstvene ustanove su najpristupačnije, što odražava stav da se još uvijek osobe sa invaliditetom posmatraju sa medicinskog aspekta.

Da je situacija u manjim okolinama znatno lošija svjedoči Dukić, koji se 2013. godine preselio iz Prijedora u Banja Luku.

„Banja Luka je koliko toliko prilagođena za kretanja osoba sa invaliditetom u kolicima, za razliku od Prijedora koji tada nije bio ni pet posto prilagođen. Čuo sam da su se i tamo stvari počele pomijerati sa mrtve tačke, ali veoma sporo i slabo, gotovo neznatno. Situacija u Banja Luci je daleko od idealne, ali ipak postoji određen nivo prilagođenosti“, ističe Dukić.

On naglašava da osim što na određenim mjestima nema prilagođene infrastrukture osobama sa invaliditetom, situacija je jednako loša i na mjestima na kojima ona postoji jer u većini slučajeva ona nije adekvatno urađena ili se neodržava u funkcionalnosti.

Izložba slika “Ne staj mi na put” organizovana u decembru 2015.godine u Banja Luci. (Foto: Nataša Kondić)

“Lift u samom centru grada koji bi vodio osobe u kolicima do marketa, par restorana, kafića i bioskopa nije u ispravnom stanju. Za nas invalide u kolicima u cijelom gradu pored bioskopa, nema ni diskoteke, jer u društvu i kod predstavnika vlasti najčešće vlada mišljenje da smo mi bolesne osobe i da jedino što treba da bude obezbjeđeno jesu bolnice da bi nesmetano kada je to potrebno, mogli otići kod doktora”, kazao je Dukić.

Da niko od nadležnih ne vodi računa o potrebama invalida svjedoči i činjenica da prilikom popravki kablova ili cijevi, firme sijeku asvalt nakon čega ga ostave u jako lošem stranju što znatno otežava kretanje osoba sa invaliditetom.

“Kad vidim da neka građevinska firma nešto gradi potrudim se da zapišem broj telefona pa nazovem da ih zamolim da ne naprave gore nego što je bilo. Često ljudi izađu u susret ali im moram reći”, navodi Dukić.

Razna udruženja su glavni posrednici između osoba sa invaliditetom i institucija. Predsjednica Upravnog odbora, Vera Bošković naglašava da udruženje „Infopart“, često pokreće brojne inicijative koje su usmjerene da se određeni propisi koji garantuju prava osoba sa invaliditetom kao ravnopravnih članova društva u većoj mjeri sprovedu.

Izložba slika “Ne staj mi na put” organizovana u decembru 2015.godine u Banja Luci. (Foto: Nataša Kondić)

Osnovni cilj izložbe je podizanje svijesti građana o problemu nepropisnog parkiranja koje ne samo da ugrožava nečiju slobodu, već ugrožava i nečiji život.

„Potrudili smo se da povećamo mogućnosti osoba sa invaliditetom da dobiju status beneficirane grupe za dobijanje stambenih kredita, kao i namjenskih kredita za prilagođavanje stambenog prostora osobama sa invaliditetom. Najviše smo se trudili da raznim kampanjama ukažemo učesnicima u saobraćaju i onima koji donose odluke da imaju u vidu poteškoće koje izazivaju nepropisno parkirana vozila”, kazala je Bošković, pojašnjavajući da se intervenisanje najviše odnosi na rad i zapošljavanje.

Problem oko zapošljavanja imao je i Aleksandar koji je diplomirani pravnik još od decembra 2010. godine.

„Od 2013. godine, odnosno otkako sam došao u Banja Luku aktivno tražim posao. Osim onih standardnih problema sa kojima se susreću svi mladi ljudi a to su zahtjevi svake firme koja objavi konkurs da posjedujemo bar jednu godinu radnog iskustva i položen državni ispit, mi koji smo u kolicima ne možemo ući ni u deset posto objekata. Samim tim imamo manje šanse za dobijanje posla od ostalih mladih ljudi, koji ionako imaju mizernu šansu da dobiju prvi posao“, objašnjava Dukić.

Osobe sa invaliditetom ne smiju biti zanemarene, diskriminisane i zapostavljane jer traže da samo nesmetano obavljaju svakodnevne aktivnosti.

Natasa Kondic

Nataša Kondić je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Banjaluke. Nataša je studentica četvrte godine novinarstva i komunikologije na Fakultetu političkih nauka. Pored istraživačkog novinarstva i kreativnog pisanja, u slobodno vrijeme se bavi fotografijom.

Vezani članci

Pravo na izbor: prihvatanje razlika u sve netolerantnijem društvu
Postavljanjem dvostrukih standarda, govoreći o tobožnjoj demokratiji i ljudskim pravima a odbacujući drugačije, bh. društvo postaje sve netolerantnije.
Visočki memorijal za srebreničke žrtve genocida
U Visokom je 5. oktobra ove godine svečano otvoren Trg posvećen žrtvama genocida u Srebrenici. Tim činom Visoko je postalo jedina općina u Bosni i Hercegovini, koja je na ovaj način odala počast žrtvama.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu