Dijana Muminović, magistrica vizuelnih komunikacija, je nagrađivana američko-bosanska fotografkinja koja kroz dokumentarnu fotografiju priča priče o imigrantima, ljudskim pravima i posljedicama rata u Bosni i Hercegovini.
Džemil Hodžić bio je dijete kada je njegovog brata Amela ubio snajperista tokom opsade Sarajeva. Iz želje da pronađe fotografije svog brata, osnovao je platformu “Aleja snajpera” 2019. godine, s ciljem da prikupi fotografije, posebno one djece koja su preživjela opsadu Sarajeva. Ali projekat “Aleja snajpera” je više od pukog skupljanja fotografija – to je svjedočanstvo otpornosti preživjelih.
Romski narod, zajednica za koju se može reći da je jedna od najviše marginalizovanih, obespravljenih te podvrgnutih različitim formama diskriminacije u Bosni i Hercegovini, u konstantnoj je potrazi za osnovnim ljudskim pravima. Romske mahale u Bosni i Hercegovini počele su nastajati u XIX stoljeću, a danas taj narod predstavlja najbrojniju manjinu u državi.
Zamislite da sjedite ispred karte svijeta i možete odabrati bilo koje mjesto na svijetu, mjesto gdje ćete živjeti godinu dana. Harun Čandić je jednog dana sjedio kod kuće i gledao tu kartu. Prikazala mu je svih 60 zemalja u kojima bi mogao volontirati godinu dana. Među tim mjestima bili su New York, Cape Town ili čak Novi Zeland. Ali iako mu je svijet bio na dlanu, odlučio se za Memorijalni centar Srebrenica.
Mašo Mehmedović, magistar komparativne književnosti, koji radi u Gradskoj biblioteci Zenica, intenzivirao je svoj društveni angažman kao “Vitez bibliotekar”. “Vitez bibliotekar” predstavlja inspirativnu i nekonvencionalnu figuru koja je, kroz svoj jedinstveni pristup i predanost, postala simbol borbe za kulturu i obrazovanje u eri digitalne revolucije.
U današnjem međusobno povezanom svijetu, cyber sigurnost i umjetna inteligencija postali su kritični problemi. Bosna i Hercegovina nije adekvatno spremna da se uhvati u koštac s ovim rastućim prijetnjama.