Almin Zrno “U mojim fotografijama nema maski, tu smo ogoljeni i slobodni, a istovremeno mali i krhki”
Ljubav prema fotografiji osjetio je još kao mladić kada je, kako kaže, zahvaljujući svojoj intuiciji pokucao na vrata poznatog fotografskog kluba CEDUS. To ga je uvelo u svijet njegove buduće profesije. Njegovu karijeru obilježili su različiti fotografski izričaji, a danas satisfakciju pronalazi u aktovima i portretima.
Dokumentarne fotografije Dijane Muminović sa američko-bosanskim pečatom
Dijana Muminović, magistrica vizuelnih komunikacija, je nagrađivana američko-bosanska fotografkinja koja kroz dokumentarnu fotografiju priča priče o imigrantima, ljudskim pravima i posljedicama rata u Bosni i Hercegovini.
Aleja snajpera: Svjedočanstvo otpornosti preživjelih
Džemil Hodžić bio je dijete kada je njegovog brata Amela ubio snajperista tokom opsade Sarajeva. Iz želje da pronađe fotografije svog brata, osnovao je platformu “Aleja snajpera” 2019. godine, s ciljem da prikupi fotografije, posebno one djece koja su preživjela opsadu Sarajeva. Ali projekat “Aleja snajpera” je više od pukog skupljanja fotografija –  to je svjedočanstvo otpornosti preživjelih.
Umjetnička reakcija na prošlost i sadašnjost
U okviru interdisciplinarnog projekta “PRESENT PAST” Goethe-Instituta u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i Skoplju, a pod vodstvom lokalnih mentora, četiri autorice iz Hrvatske, pet strip crtača iz Srbije, dvoje fotografa iz Bosne i Hercegovine i jedan performans umjetnik iz Sjeverne Makedonije tokom ove godine razvili su umjetničke reakcije na kulturno-političke i komšijske odnose svojih zemalja u prošlosti i sadašnjosti.
Ljudi kao inspiracija, fotografija kao zadovoljstvo
Kakanjka sa sarajevskom adresom, Aida Redžepagić fotografijom se počela baviti kada je shvatila da je to njena istinska ljubav. Zbog želje za bavljenjem ovom profesijom, napustila je posao profesorice na fakultetu.
Film “Bezbojni” reflektuje mogućnost nepripadanja
Prvenac Aide Gavrić “Bezbojni”, koji je prikazan 14. oktobra u okviru projekta i fotografske izložbe “Priče o ljubavi” Centra za postkonfliktna istraživanja, prikazuje djecu iz mješovitih brakova, pogrdno nazvanim “mješancima” koja su prinuđena živjeti “negdje između”, u “paralelnim” svjetovima u Bosni i Hercegovini obzirom da je kompletna stvarnost prožeta nacionalnim ključem.