Džemil Hodžić bio je dijete kada je njegovog brata Amela ubio snajperista tokom opsade Sarajeva. Iz želje da pronađe fotografije svog brata, osnovao je platformu “Aleja snajpera” 2019. godine, s ciljem da prikupi fotografije, posebno one djece koja su preživjela opsadu Sarajeva. Ali projekat “Aleja snajpera” je više od pukog skupljanja fotografija – to je svjedočanstvo otpornosti preživjelih.
U okviru interdisciplinarnog projekta “PRESENT PAST” Goethe-Instituta u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i Skoplju, a pod vodstvom lokalnih mentora, četiri autorice iz Hrvatske, pet strip crtača iz Srbije, dvoje fotografa iz Bosne i Hercegovine i jedan performans umjetnik iz Sjeverne Makedonije tokom ove godine razvili su umjetničke reakcije na kulturno-političke i komšijske odnose svojih zemalja u prošlosti i sadašnjosti.
Kakanjka sa sarajevskom adresom, Aida Redžepagić fotografijom se počela baviti kada je shvatila da je to njena istinska ljubav. Zbog želje za bavljenjem ovom profesijom, napustila je posao profesorice na fakultetu.
Prvenac Aide Gavrić “Bezbojni”, koji je prikazan 14. oktobra u okviru projekta i fotografske izložbe “Priče o ljubavi” Centra za postkonfliktna istraživanja, prikazuje djecu iz mješovitih brakova, pogrdno nazvanim “mješancima” koja su prinuđena živjeti “negdje između”, u “paralelnim” svjetovima u Bosni i Hercegovini obzirom da je kompletna stvarnost prožeta nacionalnim ključem.
Izložba ‘Opsada/Siege’, crno-bijele fotografije britanskog fotografa Paul Lowea, o svakodnevnom životu građana Sarajeva pod opsadom, kulturi, mehanizmima preživljavanja, smrti i djetinjstvu svake godine počevši od 5. aprila će biti postavljena u sarajevskoj Vijećnici kao znak sjećanja na početak najduže opsade u modernoj historiji jednog glavnog grada.
U Memorijalnom centru Srebrenica 9. jula, u sklopu obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici, otvorena je izložba „Marame sjećanja“, koja obuhvata fotografije majki Srebrenice, s ciljem odavanja počasti njihovoj višegodišnjoj borbi za pravdu i istinu i upornosti za pronalazak posmrtnih ostataka njihovih najmilijih, dostojanstven ukop i „očuvanje života“ u godinama nakon genocida u Srebrenici. Izložbu „Marame sjećanja“ prati fotoknjiga o životu majki Srebrenice.