Izložba „Marame sjećanja“: Snaga, hrabrost i nježnost

Foto: Denis Ruvić

U Memorijalnom centru Srebrenica 9. jula, u sklopu obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici, otvorena je izložba „Marame sjećanja“, koja obuhvata fotografije majki Srebrenice, s ciljem odavanja počasti njihovoj višegodišnjoj borbi za pravdu i istinu i upornosti za pronalazak posmrtnih ostataka njihovih najmilijih, dostojanstven ukop i „očuvanje života“ u godinama nakon genocida u Srebrenici. Izložbu „Marame sjećanja“ prati fotoknjiga o životu majki Srebrenice. 

Izložbu „Marame sjećanja“ i fotoknjigu prati i umjetnička instalacija „Majčina marama“, koja je bila postavljena unutar Memorijalne sobe Memorijalnog centra Srebrenica, a koja je sastavni dio vanjske instalacije postavljene s obje strane staze koja od Memorijalne sobe ide ka mezarju žrtava genocida.

Izlaganjem marama, koje su simbol bosanskohercegovačkih žena, od kojih ih neke nose tokom obavljanja molitve ali i prilikom ulaska u mezarja, kao i šalova koji se nose kao modni detalji, izložbom i fotoknjigom odata je počast ženama i njihovoj ulozi u očuvanju sjećanja na genocid.

Munira Subašić (Foto: Denis Ruvić)

Munira Subašić, predsjednica Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, kazala je da je cilj izložbe da ujedini žene cijelog svijeta. „Htjeli smo pronaći način da povežemo sve majke, sve žene, prvo iz Srebrenice, a potom i globalno jer smo itekako svjesni uloge koje žene imaju u našem društvu. O ulozi koju su morale da preuzmu u ratu, ali i u miru“, pojasnila je Subašić. 

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, poručio je da „ako hoćete nešto da naučite o ovim ženama ne gledajte u njihovo lice, već u ruke jer smo na tim rukama mi odrasli, a mnogi od nas sada tim rukama nemamo pristup.“

„Mnoge te ruke nikada više neće pomilovati svoje najmilije“, kazao je Suljagić, istaknuvši da ruke majki Srebrenice pričaju priče i da su snažne ali istovremeno najnježnije na svijetu.

Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja, također je naglasila ruke majki Srebrenice koje se nalaze na fotografijama, a koje na simboličan način pokazuju svu snagu ali i teret koji su podnijele. 

„Marame i ruke na fotografijama pokazuju teret, bol ali i snagu naših majki“, kazala je Šarić.

U julu 1995. godine, više od 8.000 muškaraca i dječaka muslimana ubili su pripadnici srpske vojske pod komandom generala Ratka Mladića, kao i policijskih snaga pod komandom političkih struktura Radovana Karadžića, u Srebrenici i njenoj okolini. Tijela ubijenih su ubačena u već iskopane masovne grobnice koje se nalaze na širem području oko Srebrenice, Bratunca, Zvornika i tako dalje. U pokušaju da sakriju dokaze o zločinima nakon javnog otkrivanja mjesta ukopa, ekshumirani su posmrtni ostaci žrtava i transportovani u sekundarne, pa čak i tercijarne masovne grobnice.

Uz izložbu ,,Marame sjećanja” predstavljena je i fotoknjiga o životu majki Srebrenice (foto: Denis Ruvić)

Čim je rat završen, žene s područja Srebrenice, koje su u julu 1995. godine ukrcane u autobuse i deportovane, vodile su borbu za pravdu i istinu. Žene Srebrenice su također bile te koje su se godinama zalagale za traženje i identifikaciju svojih sinova, muževa i braće. Ove godine, obilježavanje genocida stavilo je fokus na ove žene, Majke Srebrenice, odajući počast i priznanje presudnoj ulozi koju su imale kako tokom rata tako i poslije.

Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 27. godišnjice genocida u Srebrenici je na otvaranju izložbe „Marame sjećanja“ prisjetio se presudne uloge koju su majke Srebrenice imale tokom i nakon rata.

„Majke su preuzele najveći teret. Poslije rata su vodile borbu za istinu i pravdu, svjedočeći pred MKSJ-om [Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju] i suočavajući se s počiniocima. Mnoge od njih nisu doživjele da nađu barem jednu kost svoje djece“, istaknuo je Fejzić.

Sastavni dio izložbe su fotografije Kade Hotić, potpredsjednice Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, kojoj su u genocidu ubijeni sin Samir Hotić, suprug Sead Hotić, brat Ekrem Đilović, brat Naser Đilović, djever Naser Hotić i mnogobrojni članovi porodice.

Izložba i fotoknjiga odaju počast ženama i njihovoj ulozi u očuvanju sjećanja na genocid (foto: Jonathan Angell)

„Zajedno s drugim majkama Srebrenice opstajem i borim se za istinu kojom pišemo našu historiju“, poruka je Hotić, koja je na otvorenju izložbe naglasila važnost marama i šalova koje nose žene širom svijeta.

Marame se nose, kako je kazala Hotić, kao ukras i modni predmet ili kao način zaštite od vjetra.

„Za nas, muslimanke i Bošnjakinje, tradicija je i pokrivanje glave kada klanjamo, kada ukopavamo svoje najmilije i kada idemo im na mezar“, dodala je Hotić.

Foto: Denis Ruvić

Izložbu „Marame sjećanja“, fotoknjigu o životu majki Srebrenice, umjetničku instalaciju „Majčina marama“ i međunarodnu konferenciju „Heroine Srebrenice“ organizovali su Memorijalni centar Srebrenica, Centar za postkonfliktna istraživanja i Udruženje „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“ obilježavajući 27. godišnjicu genocida u Srebrenici.

Foto: Denis Ruvić

Berta je magistrirala Napredno novinarstvo na Univerzitetu Blanquerna - Ramon Llull u Barseloni a diplomirala Međunarodne odnose sa specijalizacijom iz EU poslova i vanjske politike na istom univerzitetu. Zbog interesovanja za historiju i politiku Zapadnog Balkana završila je i obuku iz Novih scenarija na Zapadnom Balkanu i učestvovala u volonterskom projektu u Slavoniji. Njena želja da bolje razumije postratno bosanskohercegovačko društvo, kao i njegovu političku dinamiku i izglede za budućnost dovela ju je u Centar za postkonfliktna istraživanja. Prije toga radila je u oblasti EU poslova i komunikacija u Briselu i kao novinarka u Barseloni.

Vezani članci

Zabrana pušenja kao način za privlačenje turista
Bosna i Hercegovina trenutno slovi za jednu od najpoželjnijih zemalja za one koji vole duhanski dim. Turističke usluge su podređene onima koji stalno konzumiraju duhan pa tako javna mjesta rijetko imaju prostore za nepušače.
Sestre Bektić: Od konja učimo o plemenitosti, nježnosti i odgovornosti
Sestre Ćamka, Kadira, Fatima i Đeneta Bektić iz sela Jasenova kraj Srebrenice postale su poznate zbog fotografije na kojoj kroz snijegom ovejane srebreničke šume galopiraju na konjima. One za sebe kažu da se ne sjećaju jesu li prvo naučile hodati ili jahati.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu