U Memorijalnom centru Srebrenica 9. jula, u sklopu obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici, otvorena je izložba „Marame sjećanja“, koja obuhvata fotografije majki Srebrenice, s ciljem odavanja počasti njihovoj višegodišnjoj borbi za pravdu i istinu i upornosti za pronalazak posmrtnih ostataka njihovih najmilijih, dostojanstven ukop i „očuvanje života“ u godinama nakon genocida u Srebrenici. Izložbu „Marame sjećanja“ prati fotoknjiga o životu majki Srebrenice.
Izložbu „Marame sjećanja“ i fotoknjigu prati i umjetnička instalacija „Majčina marama“, koja je bila postavljena unutar Memorijalne sobe Memorijalnog centra Srebrenica, a koja je sastavni dio vanjske instalacije postavljene s obje strane staze koja od Memorijalne sobe ide ka mezarju žrtava genocida.
Izlaganjem marama, koje su simbol bosanskohercegovačkih žena, od kojih ih neke nose tokom obavljanja molitve ali i prilikom ulaska u mezarja, kao i šalova koji se nose kao modni detalji, izložbom i fotoknjigom odata je počast ženama i njihovoj ulozi u očuvanju sjećanja na genocid.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, kazala je da je cilj izložbe da ujedini žene cijelog svijeta. „Htjeli smo pronaći način da povežemo sve majke, sve žene, prvo iz Srebrenice, a potom i globalno jer smo itekako svjesni uloge koje žene imaju u našem društvu. O ulozi koju su morale da preuzmu u ratu, ali i u miru“, pojasnila je Subašić.
Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, poručio je da „ako hoćete nešto da naučite o ovim ženama ne gledajte u njihovo lice, već u ruke jer smo na tim rukama mi odrasli, a mnogi od nas sada tim rukama nemamo pristup.“
„Mnoge te ruke nikada više neće pomilovati svoje najmilije“, kazao je Suljagić, istaknuvši da ruke majki Srebrenice pričaju priče i da su snažne ali istovremeno najnježnije na svijetu.
Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja, također je naglasila ruke majki Srebrenice koje se nalaze na fotografijama, a koje na simboličan način pokazuju svu snagu ali i teret koji su podnijele.
„Marame i ruke na fotografijama pokazuju teret, bol ali i snagu naših majki“, kazala je Šarić.
U julu 1995. godine, više od 8.000 muškaraca i dječaka muslimana ubili su pripadnici srpske vojske pod komandom generala Ratka Mladića, kao i policijskih snaga pod komandom političkih struktura Radovana Karadžića, u Srebrenici i njenoj okolini. Tijela ubijenih su ubačena u već iskopane masovne grobnice koje se nalaze na širem području oko Srebrenice, Bratunca, Zvornika i tako dalje. U pokušaju da sakriju dokaze o zločinima nakon javnog otkrivanja mjesta ukopa, ekshumirani su posmrtni ostaci žrtava i transportovani u sekundarne, pa čak i tercijarne masovne grobnice.
Čim je rat završen, žene s područja Srebrenice, koje su u julu 1995. godine ukrcane u autobuse i deportovane, vodile su borbu za pravdu i istinu. Žene Srebrenice su također bile te koje su se godinama zalagale za traženje i identifikaciju svojih sinova, muževa i braće. Ove godine, obilježavanje genocida stavilo je fokus na ove žene, Majke Srebrenice, odajući počast i priznanje presudnoj ulozi koju su imale kako tokom rata tako i poslije.
Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 27. godišnjice genocida u Srebrenici je na otvaranju izložbe „Marame sjećanja“ prisjetio se presudne uloge koju su majke Srebrenice imale tokom i nakon rata.
„Majke su preuzele najveći teret. Poslije rata su vodile borbu za istinu i pravdu, svjedočeći pred MKSJ-om [Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju] i suočavajući se s počiniocima. Mnoge od njih nisu doživjele da nađu barem jednu kost svoje djece“, istaknuo je Fejzić.
Sastavni dio izložbe su fotografije Kade Hotić, potpredsjednice Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, kojoj su u genocidu ubijeni sin Samir Hotić, suprug Sead Hotić, brat Ekrem Đilović, brat Naser Đilović, djever Naser Hotić i mnogobrojni članovi porodice.
„Zajedno s drugim majkama Srebrenice opstajem i borim se za istinu kojom pišemo našu historiju“, poruka je Hotić, koja je na otvorenju izložbe naglasila važnost marama i šalova koje nose žene širom svijeta.
Marame se nose, kako je kazala Hotić, kao ukras i modni predmet ili kao način zaštite od vjetra.
„Za nas, muslimanke i Bošnjakinje, tradicija je i pokrivanje glave kada klanjamo, kada ukopavamo svoje najmilije i kada idemo im na mezar“, dodala je Hotić.
Izložbu „Marame sjećanja“, fotoknjigu o životu majki Srebrenice, umjetničku instalaciju „Majčina marama“ i međunarodnu konferenciju „Heroine Srebrenice“ organizovali su Memorijalni centar Srebrenica, Centar za postkonfliktna istraživanja i Udruženje „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“ obilježavajući 27. godišnjicu genocida u Srebrenici.
