Izložba „Marame sjećanja“: Snaga, hrabrost i nježnost

Foto: Denis Ruvić

U Memorijalnom centru Srebrenica 9. jula, u sklopu obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici, otvorena je izložba „Marame sjećanja“, koja obuhvata fotografije majki Srebrenice, s ciljem odavanja počasti njihovoj višegodišnjoj borbi za pravdu i istinu i upornosti za pronalazak posmrtnih ostataka njihovih najmilijih, dostojanstven ukop i „očuvanje života“ u godinama nakon genocida u Srebrenici. Izložbu „Marame sjećanja“ prati fotoknjiga o životu majki Srebrenice. 

Izložbu „Marame sjećanja“ i fotoknjigu prati i umjetnička instalacija „Majčina marama“, koja je bila postavljena unutar Memorijalne sobe Memorijalnog centra Srebrenica, a koja je sastavni dio vanjske instalacije postavljene s obje strane staze koja od Memorijalne sobe ide ka mezarju žrtava genocida.

Izlaganjem marama, koje su simbol bosanskohercegovačkih žena, od kojih ih neke nose tokom obavljanja molitve ali i prilikom ulaska u mezarja, kao i šalova koji se nose kao modni detalji, izložbom i fotoknjigom odata je počast ženama i njihovoj ulozi u očuvanju sjećanja na genocid.

Munira Subašić (Foto: Denis Ruvić)

Munira Subašić, predsjednica Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, kazala je da je cilj izložbe da ujedini žene cijelog svijeta. „Htjeli smo pronaći način da povežemo sve majke, sve žene, prvo iz Srebrenice, a potom i globalno jer smo itekako svjesni uloge koje žene imaju u našem društvu. O ulozi koju su morale da preuzmu u ratu, ali i u miru“, pojasnila je Subašić. 

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, poručio je da „ako hoćete nešto da naučite o ovim ženama ne gledajte u njihovo lice, već u ruke jer smo na tim rukama mi odrasli, a mnogi od nas sada tim rukama nemamo pristup.“

„Mnoge te ruke nikada više neće pomilovati svoje najmilije“, kazao je Suljagić, istaknuvši da ruke majki Srebrenice pričaju priče i da su snažne ali istovremeno najnježnije na svijetu.

Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja, također je naglasila ruke majki Srebrenice koje se nalaze na fotografijama, a koje na simboličan način pokazuju svu snagu ali i teret koji su podnijele. 

„Marame i ruke na fotografijama pokazuju teret, bol ali i snagu naših majki“, kazala je Šarić.

U julu 1995. godine, više od 8.000 muškaraca i dječaka muslimana ubili su pripadnici srpske vojske pod komandom generala Ratka Mladića, kao i policijskih snaga pod komandom političkih struktura Radovana Karadžića, u Srebrenici i njenoj okolini. Tijela ubijenih su ubačena u već iskopane masovne grobnice koje se nalaze na širem području oko Srebrenice, Bratunca, Zvornika i tako dalje. U pokušaju da sakriju dokaze o zločinima nakon javnog otkrivanja mjesta ukopa, ekshumirani su posmrtni ostaci žrtava i transportovani u sekundarne, pa čak i tercijarne masovne grobnice.

Uz izložbu ,,Marame sjećanja” predstavljena je i fotoknjiga o životu majki Srebrenice (foto: Denis Ruvić)

Čim je rat završen, žene s područja Srebrenice, koje su u julu 1995. godine ukrcane u autobuse i deportovane, vodile su borbu za pravdu i istinu. Žene Srebrenice su također bile te koje su se godinama zalagale za traženje i identifikaciju svojih sinova, muževa i braće. Ove godine, obilježavanje genocida stavilo je fokus na ove žene, Majke Srebrenice, odajući počast i priznanje presudnoj ulozi koju su imale kako tokom rata tako i poslije.

Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 27. godišnjice genocida u Srebrenici je na otvaranju izložbe „Marame sjećanja“ prisjetio se presudne uloge koju su majke Srebrenice imale tokom i nakon rata.

„Majke su preuzele najveći teret. Poslije rata su vodile borbu za istinu i pravdu, svjedočeći pred MKSJ-om [Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju] i suočavajući se s počiniocima. Mnoge od njih nisu doživjele da nađu barem jednu kost svoje djece“, istaknuo je Fejzić.

Sastavni dio izložbe su fotografije Kade Hotić, potpredsjednice Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, kojoj su u genocidu ubijeni sin Samir Hotić, suprug Sead Hotić, brat Ekrem Đilović, brat Naser Đilović, djever Naser Hotić i mnogobrojni članovi porodice.

Izložba i fotoknjiga odaju počast ženama i njihovoj ulozi u očuvanju sjećanja na genocid (foto: Jonathan Angell)

„Zajedno s drugim majkama Srebrenice opstajem i borim se za istinu kojom pišemo našu historiju“, poruka je Hotić, koja je na otvorenju izložbe naglasila važnost marama i šalova koje nose žene širom svijeta.

Marame se nose, kako je kazala Hotić, kao ukras i modni predmet ili kao način zaštite od vjetra.

„Za nas, muslimanke i Bošnjakinje, tradicija je i pokrivanje glave kada klanjamo, kada ukopavamo svoje najmilije i kada idemo im na mezar“, dodala je Hotić.

Foto: Denis Ruvić

Izložbu „Marame sjećanja“, fotoknjigu o životu majki Srebrenice, umjetničku instalaciju „Majčina marama“ i međunarodnu konferenciju „Heroine Srebrenice“ organizovali su Memorijalni centar Srebrenica, Centar za postkonfliktna istraživanja i Udruženje „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“ obilježavajući 27. godišnjicu genocida u Srebrenici.

Foto: Denis Ruvić

Berta je magistrirala Napredno novinarstvo na Univerzitetu Blanquerna - Ramon Llull u Barseloni a diplomirala Međunarodne odnose sa specijalizacijom iz EU poslova i vanjske politike na istom univerzitetu. Zbog interesovanja za historiju i politiku Zapadnog Balkana završila je i obuku iz Novih scenarija na Zapadnom Balkanu i učestvovala u volonterskom projektu u Slavoniji. Njena želja da bolje razumije postratno bosanskohercegovačko društvo, kao i njegovu političku dinamiku i izglede za budućnost dovela ju je u Centar za postkonfliktna istraživanja. Prije toga radila je u oblasti EU poslova i komunikacija u Briselu i kao novinarka u Barseloni.

Vezani članci

Planine u BiH su nekada bile mjesta straha, a sada su svjetionik jedinstva
Veliki dio borbi koje su se dešavale tokom rata devedesetih u Bosni i Hercegovini, dogodile su se u planinama, brdima i selima. Međutim, u BiH se sada radi na obnovi ove vrste turizma.
Nedovoljna kažnjivost govora iz mržnje
Govor iz mržnje je češći od zločina počinjenog iz mržnje, a što podstiče i neregulirana sfera internet komunikacije.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu