Centar za postkonfliktna istraživanja i Memorijalni centar Sarajevo organizirali su krajem maja 2024. godine prvu Međunarodnu školu za mlade u Prijedoru. Škola je uključivala posjetu masovnoj grobnici Tomašica, međunarodnu konferenciju o korištenju zatočeničkih logora i učešće u memorijalnoj šetnji povodom Dana Bijelih traka.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini mjesta svakodnevnog života odjednom su postala epicentri najstrašnijih zločina koji se mogu zamisliti. Lokalna škola u Trnopolju i fabrika keramike Keraterm pretvoreni su u logore u kojima je zatočeno nesrpsko civilno stanovništvo općine Prijedor i izloženo stravičnim kolektivnim traumama a neki od njih nisu uspjeli ni preživjeti. Zloglasni logori Keraterm i Trnopolje pružaju značajne primjere za analizu sistema logora i zatočeničkih objekata tokom rata u Bosni i Hercegovini.
U Bosni i Hercegovini (BiH), prije izbijanja rata 1992. godine, mješoviti brakovi su se smatrali odrazom multietničkih zajednica u bivšoj Jugoslaviji i ogledalom bratstva i jedinstva.
Prema dostupnim podacima, 657 logora i zatočeničkih mjesta je tokom rata bilo u Bosni i Hercegovini (BiH), a u kojima su bili zatvoreni muškarci, žene i djeca, podvrgnuti raznim torturama a koje mnogi nisu preživjeli.
Svijet je 1992. godine postao svjestan i uznemiren zbog seksualnog nasilja koje je činjeno u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, te je tražio uspostavu tribunala koji bi doveo počinitelje pred pravdu.
Ranije se ugled jedne porodice ogledao u vještini tkanja ćilima ili uopšte u vještinama ručnog rada. Koliko su djevojke spremne za udaju vješte u ručnim radovima, to je kuća bila bogatija. Danas je drugačija priča.