Još od 1. februara 1888. godine, Zemaljski muzej se bori s brojnim i čestim finansijskim problemima, ali ga to nije spriječilo da se razvije u najvažniju naučno-obrazovnu i kulturnu instituciju u Bosni i Hercegovini.
Židovski pravni teoretičar poljskog porijekla Raphael Lemkin prvi je skovao termin ʻgenocidʼ u djelu ʻVladavina osovine u okupiranoj Evropi: Zakoni okupacije, analiza vlade, prijedlozi za ponovnu uspostavuʼ 1944. godine. Lemkinov opis genocida podrazumijeva „zločinačku namjeru da se uništi ili trajno osakati jedna grupa“. Ovom definicijom postavio je temelje za Konvenciju o genocidu i studije o genocidu kao sociološku disciplinu.
Ekološko djelovanje, zaštita prirode i kulturne baštine, povezivanje mladih umjetnika, edukacija i terenski rad, kroz izložbe, radionice i kampanje, samo su neke od aktivnosti koje provodi Udruga za razvoj, okoliš i kulturu EKO ZH, čije se sjedište nalazi u Širokom Brijegu, a s ciljem doprinosa razvoju kvalitete života.
Mnogobrojna priznanja, dokaz da nauka može biti zabavna a predavanja zanimljiva, podsticanje kritičkog mišljenja i njegov odnos prema učenicima je ono što Vedrana Zubića kao profesora geografije, od milja nazvanim “Profa”, izdvaja u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine (BiH).
“Presretnuti razgovori: Pripreme za rat” autora Hikmeta Karčića, Emira Suljagića i Seada Turčala je knjiga koja je 09. januara ove godine predstavljena u Sarajevu, a u kojoj se nalazi niz presretnutih razgovora, odnosno pisanih transkripata, vođenih u periodu od maja 1991. do marta 1992. godine između srpske političke i intelektualne klase koje je snimila Služba državne bezbjednosti Bosne i Hercegovine, a iz kojih je analizom vidljivo kako su se pripremali za rat u Bosni i Hercegovini.
Mladi u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) kao najveće probleme s kojima se susreću navode nezaposlenost, korupciju, slabe mehanizme podrške, nizak standard života i loše obrazovanje.