Mladi u izgradnji mira poštujući prošlost svih
Odavanje počasti civilnim žrtvama rata u Bosni i Hercegovini, različitih etničkih pripadnosti, na način da to rade mladi zajedno iz različitih država, doprinosi suočavanju s prošlošću i održivom miru.
Memorijalizacija zločina u Omarskoj: Negiranje, dehumanizacija i ometanje izgradnja mira
Preko 3.000 Bošnjaka i Hrvata bilo je zatvoreno, mučeno i ubijeno u logoru Omarska u entitetu Republika Srpska od 28. maja do 21. augusta 1992. godine. Uprkos svim zločinima počinjenim u Omarskoj, bivši logor očigledno nema nikakav oblik memorijalizacije što je rezultat trajnog negiranja zločina od strane entiteta Republika Srpska. Ovo je još jedan način traumatiziranja preživjelih i otežava napore ka pomirenju.
Dan bijelih traka: Izazov negiranju masovnih zločina kroz simbolički otpor
Emir Hodžić je 23. maja 2012. godine postao poznat po stajanju na glavnom trgu Prijedora, noseći bijelu traku na lijevoj ruci. Bijela traka, sada korištena kao simbol sjećanja, obilježavala je dekret koji su izdali srpski nacionalistički vlastodršci u Prijedoru (Krizni štab Srpske opštine Prijedor) 31. maja 1992. godine, kojim se naređivalo nesrpskom stanovništvu Prijedora da istaknu bijele plahte ispred svojih kuća i da nose bijelu traku.
Tomašica: Najveća masovna grobnica u Evropi nakon Drugog svjetskog rata
Najveća masovna grobnica u Evropi nakon Drugog svjetskog rata otkrivena je 2013. godine na periferiji Prijedora, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).
Memorijalizacija u Prijedoru kroz sudski utvrđene činjenice
Centar za postkonfliktna istraživanja i Memorijalni centar Sarajevo organizirali su krajem maja 2024. godine prvu Međunarodnu školu za mlade u Prijedoru. Škola je uključivala posjetu masovnoj grobnici Tomašica, međunarodnu konferenciju o korištenju zatočeničkih logora i učešće u memorijalnoj šetnji povodom Dana Bijelih traka.
Keraterm i Trnopolje: Dva logora koja su definisala daljnji tok rat u Bosni i Hercegovini
Tokom rata u Bosni i Hercegovini mjesta svakodnevnog života odjednom su postala epicentri najstrašnijih zločina koji se mogu zamisliti. Lokalna škola u Trnopolju i fabrika keramike Keraterm pretvoreni su u logore u kojima je zatočeno nesrpsko civilno stanovništvo općine Prijedor i izloženo stravičnim kolektivnim traumama a neki od njih nisu uspjeli ni preživjeti. Zloglasni logori Keraterm i Trnopolje pružaju značajne primjere za analizu sistema logora i zatočeničkih objekata tokom rata u Bosni i Hercegovini.