Svaki bosanski ćilim je dio bh. identiteta i posebna priča
Ranije se ugled jedne porodice ogledao u vještini tkanja ćilima ili uopšte u vještinama ručnog rada. Koliko su djevojke spremne za udaju vješte u ručnim radovima, to je kuća bila bogatija. Danas je drugačija priča.
Mnogi agenti memorijalizacije
Tema memorijalizacije rata u Bosni i Hercegovini (BiH) je i dalje sporna. U svjetlu nepostojanja državnih zakona i propisa o spomen obilježjima, a kamoli nacionalne komemorativne strategije, memorijalni krajolik u zemlji zasićen je nizom napora za memorijalizaciju koji proizlaze iz svih razina bosanskohercegovačkog društva.
Misija volontera u Srebrenici: Liječenje prošlosti i građenje budućnosti
Zamislite da sjedite ispred karte svijeta i možete odabrati bilo koje mjesto na svijetu, mjesto gdje ćete živjeti godinu dana. Harun Čandić je jednog dana sjedio kod kuće i gledao tu kartu. Prikazala mu je svih 60 zemalja u kojima bi mogao volontirati godinu dana. Među tim mjestima bili su New York, Cape Town ili čak Novi Zeland. Ali iako mu je svijet bio na dlanu, odlučio se za Memorijalni centar Srebrenica.
Profesor Abazović o vjeri, identitetu i etnicitetu: Drugačijost i jedinstvo
Tokom obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici, u Školi za mlade Srebrenica, jedan od predavača je bio Dino Abazović, profesor sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, koji je učesnicima postavljao dojmljiva pitanja, poput “Kakav je odnos vestfalske nacionalne države i vjere?”, “Kako su politički lideri iskoristili ili zloupotrijebili ljudsku potrebu za kolektivnom pripadnošću da bi učvrstili vlast?” i slično, a da bi im približio ova pitanja i usmjerio ih za raspravu započeo je sa definicijama. 
Škola za mlade Srebrenica: Istraživači iz cijelog svijeta ujedinjeni u poruci mira
Centar za postkonfliktna istraživanja u suradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica organizirao je četvrtu ljetnu Školu za mlade Srebrenica, na kojoj je 40 mladih ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana, Bosne i Hercegovine i svijeta, imalo priliku steći znanja iz oblasti tranzicione pravde, memorijalizacije i gradnje historijskih narativa, ali i odati počast ubijenima u genocidu u Srebrenici. 
Konferencija u Srebrenici: Zajedno sa Jevrejima o prevenciji genocida
Puno prije jula 1995. godine, kada su svjedočili uništenju svog grada jedinim priznatim genocidom u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, znali su i učili o Holokaustu. Ovo je potvrdila Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa, kojoj su sin i suprug bili među više od 8.000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana koje su snage bosanskih Srba ubile tokom jula 1995. godine.