Nakit od hercegovačkog bilja koji budi emociju

Naslovna foto: Nina Mučibabić Tinjak.

Mlada umjetnica Nina Mučibabić Tinjak izrađuje nakit od biljaka i smole, a inspiraciju i materijal pronalazi na padinama i poljinama oko Mostara.

Svaki komad unikatnog nakita nosi dio stvarnog prostora i trenutka, biljku pronađenu u šetnji, list s neočekivanim šarama s posebnom bojom, oblicima. Sama navodi da kreira „male biljne pričice u kristalnoj smoli“.

Izrada nakita za Ninu nije imala presudan trenutak. Njeni počeci sežu još u djetinjstvo kada su plastelin i mašta bili prvi alati izražavanja. Još u osnovnoj školi pravila je male figure, životinje ili ljude, oblikujući, miješajući boje, pokušavala je satima napraviti nešto sama. „U tim trenucima uvijek sam imala predivan fokus i mir, i tom sam se osjećaju iznova vraćala“, navodi ona.

Prvi “ozbiljniji” materijal za izradu nakita bila je polimerna glina, od koje je izrađivala prstenje i privjeske, ali je tokom srednje škole otkrila kristalnu smolu, koja joj omogućava da u jednoj formi okupi biljke. Tako je postepeno nastao brend Ni.nakit.

Iza ručno rađenog nakita krije se mnogo više nego što se na prvi pogled vidi. Foto: Nina Mučibabić Tinjak.

Sav nakit nastaje ručnim radom u maloj radionici, smještenoj u kutku sobe, gdje se stvaraju unikatni i limitirani komadi. Takav pristup potpuno je drugačiji od industrijske proizvodnje i masovne potrošnje, jer ne postoje velike serije identičnih proizvoda.

Kreativni proces, kako ističe, počinje van radionice. Šetnja u prirodi je obavezni dio.

„Sagnem se pored panjeva kako bih pronašla male gljive i mahovinu, skupljam lišće i tražim sitno cvijeće, koje kasnije kod kuće danima i sedmicama sušim“, navela je Nina, dodajući da iz prirode donosi najsitnije moguće biljke ili njihove dijelove jer su i kalupi za kristalnu smolu maleni.

S obzirom da rad s prirodnim materijalima zahtjeva veliku preciznost, pojasnila je da je vrijeme za postavljanje biljaka unutar kalupa ograničeno, a već nakon sat i po smola se počinje stezati, pa se ideje moraju prilagođavati trenutku. Nakon sušenja od 24 sata, kako je kazala, dodaje se novi sloj smole, potom, poslije ponovnog sušenja, polira se nakit i dodaje se srebro ili pozlata.

U glavnoj ulozi je razno poljsko cvijeće, poput bijele tratinčice. Foto: Nina Mučibabić Tinjak.

Tehnički najzahtjevniji komadi su, prema njenim riječima, oni koji nose više vrsta biljaka jer zahtijevaju slojevitost i strpljenje. „Svaki novi sloj smole donosi još jedan dan čekanja. Upravo u tim pauzama između faza najviše osjećam vlastitu nestrpljivost, ali i uzbuđenje zbog onoga što tek nastaje. Osim toga, dosta zahtijevan dio procesa je i povremeno bušenje rupica malom bušilicom, naročito kada kalupi koje koristim nemaju predviđene proreze“, kazala je Nina.

Kroz iskustvo je naučila koliko je važno da biljke prethodno budu potpuno osušene jer i najmanja greška može ostaviti bijele mrlje, a ponekad bilje promijeni i boju. Naučila je prihvatiti te nepredvidivosti, kao i drugačije reakcije smole uslijed promjene temperature u prostoriji, i u toj nesavršenosti se dobro snalazi.

„Sve o nakitu sam naučila sama, iz vlastitih eksperimenata“, navela je ona, dodajući da cijeli proces traži mirnu ruku, preciznost, urednost i maštovitost.

Izazov joj je pronalazak kvalitetnih materijala, ali i podrška zajednice, što, kako dodaje, neophodno je za opstanak jednog nezavisnog rada.

Tokom života u Bugojnu podršku je imala od dizajnerice nakita Azre Hozić, u Sarajevu od umjetnika Omara Krasnića, a danas u Mostaru u slikarici Vedrani Božić. O saradnji s Krasnićem, koji je preminuo, posebno emotivno govori, dodajući da je u radnji na Baščaršiji izlagao njen nakit a zajedno su radili kolekciju Omnia, spajajući metal i bilje u smoli.

Najtraženiji su komadi s ružama i djetelinama, simbolima ljubavi, nježnosti, elegancije i sreće. Foto: Nina Mučibabić Tinjak.

Nina navodi da nastoji ispoštovati i ekološku dimenziju, tako što bere biljke u malim količinama ili koristi latice ili već opalo lišće. U smolu često ugrađuje stare komade nakita, papir, tkaninu ili biljke sa sentimentalnom vrijednošću, iz vjenčanih buketa ili knjiga u kojima su godinama čuvane.

„Dodatnu trajnost osiguravaju srebro i pozlata koje koristim u radu. Također, nakit s prirodnim elementima ima vremenski neutralnu estetiku, ne podliježe trendovima i kroz emotivnu vrijednost smanjuje vjerovatnoću bacanja, jer svaki primjerak nosi priču o prirodi pažljivom odnosu prema materijalima i uspomenama“, istakla je.

Najtraženiji su komadi s ružama i djetelinama, simbolima ljubavi, nježnosti elegancije  i sreće,  ali sve veću pažnju privlači i „šumski nakit“ s gljivama i mahovinama, koji  nosi posebnu dozu znatiželje i originalnosti. Balans između vlastitog izraza i želja kupaca postiže kroz realizaciju ideja i  tematske kolekcije, od kojih svaka ima svoju priču i prostor za lično prepoznavanje za svakoga ko je nosi.

Brend Ni. Nakit ima nekoliko kolekcija – Cvjetne bajke, Začin života, Šumska idila, Voćne kolekcije, Čajne pustolovine, a paralelno s tim postoji mogućnost specijalnih narudžbi na primjer s biljem po želji, čuvanje papirića, biljaka ili drugih sentimentalno važnih elemenata. Taj lični aspekt, Nina smatra neodoljivim dijelom svog rada.

Nakit nastaje ručno u maloj radionici, daleko od masovne proizvodnje i serijskih proizvoda. Foto: Nina Mučibabić Tinjak.

Kroz svoj rad šalje jednostavnu, ali snažnu, poruku, podsjećajući ljude na njihovu pripadnost prirodi. Istovremeno, njeni komadi čuvaju sjećanja na odnose i ljude.

„Želim da ti komadi budu mali podsjetnici na bliskost, na odnose koje vrijedi njegovati i održavati. Kao što brinemo o biljkama, tako trebamo brinuti i o vezama koje nas oblikuju“, zaključuje Nina.

Rabija je obučena dopisnica Balkan Diskursa. Studentica je završne godine Žurnalistike u Tuzli. Kroz svoje akademske aktivnosti uglavmom se fokusirala na teme medijske politike, socijalne ranjivosti, obrazovanja i postdemokracijskog konteksta obespravljenosti, što je dodatno ojačalo njenu strast prema društveno odgovornom istraživačkom novinarstvu.

Vezani članci

Borba za mir u najtežim trenutcima za Bosnu i Hercegovinu
U parku Kemal Monteno u sarajevskoj općini Centar nalaze se biste zvaničnika, državnika i diplomata iz pet različitih zemalja: Velike Britanije, Austrije, Poljske, Malezije i Sjedinjenih Američkih Država.
Prednosti volontiranja za mlade u Bosni i Hercegovini
Iako u Bosni i Hercegovini nećete sresti veliki broj studenata koji volontiraju, upravo ovo iskustvo moglo bi studentima dati prednost, u zemlji koja pati od najveće stope nezaposlenosti u regiji.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu