Uvjetna kazna: Jedini odgovor sistema na obiteljsko nasilje u Federaciji BiH

Foto: Elizabeth Herman

Najčešći vid kažnjavanja počinitelja nasilja u porodici u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema podacima Gender Centra, uvjetna je kazna, iako takav vid kazne otvara mogućnost za ponovno počinjenje nasilja ili nekog drugog krivičnog djela.

U FBiH prema podacima kantonalnih ministarstva unutrašnjih poslova od 2006. do 2015. godine zabilježeno je 15.813 prijava slučajeva nasilja u porodici, a od toga tek za 8.007 slučajeva postoji izvještaja o počinjenom krivičnom djelu.

Prema statistikama iz godišnjih izvještaja Gender Centra koji djeluje pri Vladi Federacije BiH, navedeno je kako su u najvećem broju slučajeva žrtve porodičnog nasilja žene, a počinitelji nasilja su muškarci u čak 97 posto slučajeva. Navedeni Centar nije nam mogao dostaviti statistike za 2017. godinu zbog toga što lokalne i kantonalne institucije nisu finalizirale svoje izvještaje.

Od ukupnog broja osuđujućih odluka koje od 2010. do 2016. godine varira od 300 do 400 slučajeva u općinskim sudovima najčešći vid kažnjavanja počinitelja nasilja je uvjetna kazna za 70 do 80 posto slučajeva, što i dalje otvara mogućnost za ponovno počinjenje istog krivičnog djela.

Samo u 2016. godini broj izrečenih zaštitnih mjera žrtava bio je 644, dok je broj zahtjeva za izricanje zaštitnih mjera bio 532, a 235 osoba je samo zaštićeno. Kao zaštitne mjere najčešće se smatra zabrana približavanja žrtvi, zabrana uznemiranja ili uhođenja od strane nasilnika.

Izvor: sue-ellenwatts.com

Iako je krajem prosinca 2017. godine medijima rečeno iz Gender Centra da na području Federacije godišnje bude prijavljeno između 2.000 i 2.500 slučajeva nasilja u porodici, prema izvještajima koje smo dobili iz iste vladine institucije stoji da godišnje u prosjeku bude prijavljeno 1.500 slučajeva, što je za 500 do 1000 slučajeva manje.

Kao jedan od oblika zaštite žrtava porodičnog nasilja je postojanje sigurnih kuća. U tim kućama žrtve mogu besplatno boraviti, a za boravak je potrebna preporuka Centra za socijalni rad ili policije. Tako na području Federacije postoji šest sigurnih kuća koje su često, zbog nebrige vlasti, neko vrijeme prestajale s radom. Sigurne kuće se nalaze samo u većim gradovima u sklopu nevladinih organizacija, odnosno u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Bihaću, te dvije u Mostaru.

Broj žrtava porodičnog nasilja koje se nalaze u sigurnim kućama od 2015. i 2016. je manji nego prethodnih godina. Tako se u tim kućama nalazi 264 žrtava u 2015. godini, odnosno 245 u 2016. U kućama mogu boraviti žene s djecom koje se u najvećem broju slučajeva u kućama zadržavaju do mjesec dana.

Gender Centar je uz pomoć organizacija koje su ujedno i voditelji sigurnih kuća pokrenuo ‘SOS telefon – 1265’. Ovaj telefon je, kako tvrde, najbrži način reakcije i pružanja pomoći žrtvama nasilja. Tako je od 2009. do 2016. godine zabilježen pad broja poziva na SOS telefon, koji je 2009. godine iznosio 2.978 poziva, dok je 2016. Taj broj smanjen na 654 poziva.


Pomoć pri realizaciji ovog projekta ljubazno je osigurao fond National Endowment for Democracy (NED) i Robert Bosch Stiftung.

Marko je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Mostara. Diplomirao je odnose s javnošću na Filozofskom fakultetu u Mostaru, a trenutno se nalazi na magistarskom studiju u Zagrebu. Marko je zaposlen u PR agenciji u Hrvatskoj te je suradnik internet portala Bljesak.info. Novinarska područja zanimanja su teme vezane s trošenjem proračunskog novca, kao i teme socijalnog prava.

Vezani članci

Draga BiH: borba romske zajednice za opstanak u postratnom društvu
Da li biste rizikovali život da zaradite četiri marke? Mnogi Romi to rade svakodnevno. Ova opasna praksa je samo jedan pokazatelj višedimenzionalnog siromaštva sa kojim se suočava najveća manjinska grupa Bosne i Hercegovine (BiH). Ova fotografska priča pokazuje svakodnevne nedaće romske populacije u BiH.
Status Roma u Bosni i Hercegovini i Velikoj Britaniji
Romi su najveća od 17 nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini (BiH) i na njenim prostorima su prisutni vise od 600 godina. Ipak, i dalje je živa stigma vezana za ovu manjinsku grupu, što se pretočilo u zlostavljanje i loše životne uslove širom zemlje.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu