U Skupštini Crne Gore 1. jula 2020. godine izglasan je Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, što predstavlja značajan i ohrabrujući napredak u smanjenju diskriminacije prema LGBTIQ zajednici u ovom dijelu Evrope.
Međunoarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je bio zadužen za gonjenje ogromnog broja kršenja ljudskih prava koja su počinjena u Bosni i Hercegovini tokom rata. Iako je imao nekoliko uspjeha i općenito je bio dobro prihvaćen od strane javnosti, Tribunal se suočio s poteškoćama i mnogi slučajevi ratnog seksualnog nasilja vjerojatno su ostali nekažnjeni. Budući da je Tribunal praktički imao datum isteka od samog početka, lokalne nadležnosti – poput Suda BiH – odigrale su ključnu ulogu u dovršavanju njegovog rada i izgradnji na presedanima koje je postavio.
Romski jezik i obrazovanje imaju ključnu ulogu u očuvanju romske kulture i identiteta. Međutim, s obzirom da u današnjem obrazovnom sistemu je nedovoljno podržan i integriran, romski jezik se sve manje govori i dolazi gotovo do njegovog nestajanja i u romskim zajednicama, za koje se navodi da su najbrojnija manjina u Bosni i Hercegovini.
Osobe starije životne dobi u Bosni i Hercegovini, točnije one koje imaju više od 60 godina, često nemaju dovoljno dostupnih aktivnosti kako bi upotpunili svoje slobodno vrijeme. Sve više se otvaraju Centri za zdravo starenje koji predstavljaju jedan vid ispunjenja potreba starijim osobama nudeći brojne radionice i aktivnosti koje mogu koristiti svaki dan, a da ne moraju izdvojiti velike svote novca. Nije riječ o gerijatrijskim centrima, kao što se to obično pretpostavlja.
Amra Hrustić Šabanović, nastavnica matematike u jednoj od područnih škola u Sarajevu, zajedno sa sinom Husejnom, svakodnevno ruši predrasude o osobama sa Downovim sindromom, uz poruku da sa malo više empatije i razumijevanja svijet može biti mnogo ljepše mjesto. Na instagram profilu down_i_mi, pronaći ćete bezuslovnu podršku koju Husejn i njegova mama svakodnevno plasiraju u javnost.
Romski narod, zajednica za koju se može reći da je jedna od najviše marginalizovanih, obespravljenih te podvrgnutih različitim formama diskriminacije u Bosni i Hercegovini, u konstantnoj je potrazi za osnovnim ljudskim pravima. Romske mahale u Bosni i Hercegovini počele su nastajati u XIX stoljeću, a danas taj narod predstavlja najbrojniju manjinu u državi.