Belgijski fotoreporter Laurent van der Stockt i francuski reporter Lucas Menget surađivali su na stvaranju filma ‘’Bagdad, Hronika opkoljenog grada’’, koji nam oslikava svakodnevna iskustva društvenih podjela u ratom razorenom Bagdadu.
Belgijski fotoreporter Laurent van der Stockt i francuski reporter Lucas Menget surađivali su na stvaranju filma ‘’Bagdad, Hronika opkoljenog grada’’, koji nam oslikava svakodnevna iskustva društvenih podjela u ratom razorenom Bagdadu.
Van der Stockt, kome su dodijeljene Novinarska nagrada Univerziteta Columbia i Pariz Match nagrada među ostalim priznanjima, posjeduje širok spektar iskustva u radu u konfliktnim područjima kao što su bivša Jugoslavija, Afganistan, Čečenija, Irak i Sirija. Menget, glavni urednik Francuskog TV programa I-Télé, u fokusu svog rada ima konflikte u Iraku, na Bliskom istoku i raznim regijama unutar Afrike, Azije i Južne Amerike.
Ova saradnja donosi izuzetno pronicljiv pogled na stvarnost Bagdada pod uticajem rata. Rezultat rada ”Bagdad, Hronika opkoljenog rata”, počinje osvrtom na porodični život u Bagdadu iz prve ruke gdje ono što je naizgled sasvim normalan porodični skup postaje mjesto gdje strahovi izlaze na vidjelo, a podjele i brige utiču na svakodnevni život Iračana. ”Ne vidim apsolutno ništa što nam može dati razlog da se nadamo”, objašnjava jedan od članova porodice opisujući kako je skoro poginuo od eksplozije auto-bombe u centru grada.
Film u nastavku istražuje društvene podjele koje u Iraku postoje kao posljedica međunarodne intervencije, civilnog rata između Sunita i Šita, i jačanja ISIL-a koje prijeti daljoj podjeli naroda Bagdada i građana Iraka uopšte.
Efekti kreirani pod dejstvom religijskog sektaštva, ISIL-ovog ekstremnog terorizma i načina na koji religija i politika utiču na društvene podjele u zemlji su isprepletano analizirane kroz objektive kamere Mengeta i Van der Stockta. Primjer uključuje pojavljivanje Zainab na ekranu, Iračke državljanke starije životne dobi, koja izražava zabrinutost povodom građanskog rata i terorizma u Iraku: ”Ovo je najgori period mog života. Svi Iračani pate. Ovo je gore od Iransko-iračkog rata”.
Jednako pronicljivi su i komentari Lucasa Mengeta nakon prikazivanja filma. Objasnio je kako najveći problem tokom snimanja nije bio pristup vladinim jedinicama pri pokrivanju ”video propagandnog rata” između Iračke vlade i ISIL-a, već dobijanje povjerenja i odobrenja Iračkih građana za ulazak u njihove živote i snimanje filma u njihovim domovima.
Kao stvarno etnografsko iskustvo, produkt Mengetovog i Van der Stocktovog pristupa svakodnevnom životu u Bagdadu otkriva bitne paralele sa mnogim postkonfliktnim problemima u Bosni i Hercegovini. Nostalgija za harmonijskom koegzistencijom iz prošlosti i prijateljskim odnosima među svim građanima, shvatanje načina na koji uključivanje religije i politike u živote ljudi ostavlja trajni uticaj, i hitno poziv za pomirenje društva su teme koje se isprepleću u filmu. Možda je posljednje spomenuto najbolje izraženo riječima Kassima, inžinjera, koji pred kamerama objašnjava kako uprkos postojanju zidova koji dijele grad, ostaje osjećaj jedinstva među ljudima u njegovom susjedstvu: ”Svi znaju ko su Suniti, a ko Šiti. To nije problem. Ovo je jedno od područja koje prakticira koegzistenciju bez problema”.
—
Film ‘’Bagdad, Hronika opkoljenog grada’’ premijerno je prikazan u sklopu 3. WARM Festivala. WARM Festival je održan u Sarajevu od 26. juna do 2. jula 2016. godine. Organiziran u suradnji sa Centrom za postkonfliktna istraživanja, WARM Festival okuplja umjetnike, reportere, akademike i aktiviste koji rade u oblasti savremenih konflikata.
