Umjetnička reakcija na prošlost i sadašnjost

Foto: Amina Sejfić

U okviru interdisciplinarnog projekta “PRESENT PAST” Goethe-Instituta u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i Skoplju, a pod vodstvom lokalnih mentora, četiri autorice iz Hrvatske, pet strip crtača iz Srbije, dvoje fotografa iz Bosne i Hercegovine i jedan performans umjetnik iz Sjeverne Makedonije tokom ove godine razvili su umjetničke reakcije na kulturno-političke i komšijske odnose svojih zemalja u prošlosti i sadašnjosti.

Cilj projekta je kroz umjetničke radionice u različitim formatima istražiti regionalno poimanje prošlosti i povezanost koja postoji među državama bivše Jugoslavije te potaknuti saradnju kroz razne radionice i prezentacije. 

U Goethe institutu u Sarajevu predstavljena je foto-izložba dvoje fotografa, Mitra Simikića i Dijane Muminović. Radeći zajedno, pod mentorstvom fotografa Ziyaha Gafića, direktora VII Akademije, producirali su vlastite izložbe u okviru projekta, “Rijeka Janja” i “Vjere moje porodice”. 

Fotograf Mitar Simikić predstavio je fotografije projekta ”Rijeka Janja”. (Foto: VII Academy)

,,Nama je teško razdvojiti sadašnjost od prošlosti u Bosni. Prošlost vreba u svakom kutku našeg života i ona određuje i oblikuje našu sadašnjost. Tako da Mitrove i Dijanine fotografije pričaju upravo o tome. Pričaju o državi čiji je stanovnici napuštaju. Pričaju o mjestima koja nisu dostupna u medijima, o kojima se malo zna“, kazao je Gafić. 

Mitar i Dijana, oboje diplomci VII Akademije, pričaju svoje vlastite, intimne, tihe priče kroz nježan i sofisticiran vizualni jezik o svojoj prošlosti i sadašnjosti. Njihove priče zapravo su priče svih nas, a svojim fotografijama su predstavili i dio svoje prošlosti.

,,Ovaj projekat za mene ima poseban značaj. Ja sam ljeta provodio na rijeci Janji i ova rijeka zaslužuje da se ispriča njena priča, pogotovo jer je sada u potpunosti uništena. Moje putovanje duž toka rijeke dio je kontinuiranog projekta koji istražuje, prikazuje i otkriva složenu kulturnu, ekonomsku i ekološku situaciju duž ovog relativno malog riječnog toka“, navodi Mitar, dodavši da je njegov cilj stvaranje prostora u kojem publika može osjetiti empatiju prema njegovim subjektima i uključiti se u njihove priče.

Projekat se bavi tranzicijom na prostoru nekadašnje Jugoslavije i njezinim odrazom u kulturi te širokim i često stereotipiziranim pojmom Balkana. Države Jugoslavije imaju dugu zajedničku historiju i kako kaže Gafić, „zajednički kulturni prostor“, a tranzicijski se procesi u svakoj od njih od 1990-ih do danas drugačije odvijaju i manifestiraju. 

Iako je odrasla i obrazovala se u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD-u), Dijanini radovi su uvijek bili vezani za Bosnu i Hercegovinu, tako da je u okviru “Vjere moje porodice” predstavila priču džamije u Zagradju (Kakanj) i svetišta u Olovu.

”Vjere moje porodice” naziv je izložbe fotografkinje Dijane Muminović. (Foto: Goethe-Institut BiH)

,,Moje vlastito iskustvo u Olovu me duboko dirnulo, i shvatila sam dubinu vjere moje bake. No, također sam dijete oca koji je musliman, i privlačila me zemlja njegove daleke prošlosti u Kaknju, u selu Zagradje. Ono što nisam mogla ni zamisliti bilo je kako će ova dva sveta mjesta, ove dvije zemlje i ova dva naroda obogatiti moj život u savršenom trenutku dok sam također tragala za prošlim vremenima koja povezuju moju sadašnjost“, kazala je Dijana. 

Gafić objašnjava kako fotografija, ako se koristi na pravi način, može izdići i naglasiti važnost nekog mjesta, odnosno stvari koje inače uzimamo zdravo za gotovo, kao što je upravo slučaj sa rijekom Janjom, odnosno svetištem u Olovu i džamijom u Kaknju. 

Rezultati ovog projekta biti će javno predstavljeni od maja do novembra u svakoj od zemalja učesnica. Završna prezentacija svih radova planira se za juni 2024. godine u sklopu festivala u Rijeci, Hrvatska.

Amina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Sarajeva. Velika strast su joj engleski jezik i mirovni aktivizam. Diplomirala je engleski jezik i književnost, te nedavno magistrirala na odsjeku za Sigurnosne i mirovne studije Univerziteta u Sarajevu.

Vezani članci

Rudi: legenda grada Sarajeva
Rudolf Slomo zvani Rudi je jedna od neobičnih legendi grada Sarajeva. Čovjek koji je bio prepušten samom sebi, živio je boemski život. Volio je ljude. Mnogi su ga znali kao dobrog čovjeka, punog života, neumornog i aktivnog. Rudi je takođe bio gluha osoba.
„ŠTO TE NEMA“: Kako povezati umjetnost i društvo koje još uvijek liječi ratne rane
Moglo bi se pomisliti da umjetnost i poslijeratne rane nisu toliko povezane. Aida Šehović, bosanskohercegovačka umjetnica sa sjedištem u New York-u, tvrdi drugačije. Ona tome svjedoči posljednjih 15 godina – dokazala je da umjetnost može pomoći oporavku nakon sukoba.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu