Zagrljeni brdima: Nada i očaj u Sarajevu

Opsada Sarajeva je trajala 44 mjeseca. Tokom 1425 dana Sarajlije su prvo bili pod okupacijom Jugoslovenske Narodne Armije, a zatim Armije Republike Srpske. Nezavisnost je imala svoju cijenu u najdužoj opsadi glavnog grada u historiji modernog ratovanja.

Opsada Sarajeva je trajala 44 mjeseca. Tokom 1425 dana Sarajlije su prvo bili pod okupacijom Jugoslovenske Narodne Armije, a zatim Armije Republike Srpske. Nezavisnost je imala svoju cijenu u najdužoj opsadi glavnog grada u historiji modernog ratovanja.

Fotografije: Hanieh Khosroshahi

Skoro 14 hiljada (13952) ljudi je ubijeno tokom opsade, a više od trećine (5434) su bili civili. Uz nestašicu hrane, ljudi su rizikovali svoje živote idući s kraja na kraj grada po osnovne potrepštine kao što je voda. Tri i po godine su se stanovnici Sarajeva krili u podrumima, prelijetali preko ulica, i živjeli u strahu od pogibije. Bez izlaza, rat je postao njihova stvarnost.

2

Osim ljudskih žrtava rata, oštećeno je samo jezgro grada. Dok su hiljade izbjeglica bježale iz Sarajeva, doseljavali su se mnogi Srbi, rušeći multietničku ravnotežu koju je ovaj grad imao ranije (međutim, postotak Srba u Sarajevu je drastično opao od ranih 1990-ih).

3

Etničke podjele i tenzije su i dalje rasprostranjene u Sarajevu, ostaci rata i patnje se i dalje nalaze svuda, a stopa nezaposlenosti je 43 posto.

5

Uprkos svojim problemima, Sarajevo je primjer opstanka i otpora, ali, najvažnije od svega, ono je simbol mira i multikulturalne integracije. Glavne svjetske religije su stoljećima zajedno živjele u Sarajevu, čineći ga svijetlim primjerom vjerske raznolikosti i tolerancije.

10

Duga tradicija sarajevske etničke tolerancije se može vidjeti u presjeku tri konstitutivne grupe: Bošnjaka (Muslimana), Srba (Pravoslavaca) i Hrvata (Katolika). Tokom 44 mjeseca blokade, osjećaj jedinstva i zajedništva je bio snažan među svim Sarajlijama u glavnom gradu.

11

Sarajevo se nalazi na dnu doline, zagrljeno okolnim brdima. Zbog visokog broja žrtava koje je odnio rat, sarajevske zelene površine su korištene kao groblja. Improvizovana groblja se nalaze svuda po gradu, od parkova do stadiona, ali najviše na brdima.

12

Možda se istinska srž Sarajeva, njegovi paradoksi i snažni kontrasti, najbolje vidi kroz njegova brda. U brdima se rađa suštinsko jezgro Sarajeva. Uprkos svojoj ljepoti, brda evociraju sjećanja na rat, kada su na njima tokom opsade bili položaji srpskih snajpera. Danas brda obilježavaju živote izgubljene u ratu 90ih, ali na njima također žive porodice, na njih bježe mlađe generacije da izbjegnu gužvu doline, na njima se nalaze prijatelji da popiju kafu, i sastaju se parovi da se opuste, zagrle, i gledaju zalazak sunca. 13

Ovaj grad, sa svojih 400 000 stanovnika, ponovo je veseo, energičan i ležeran glavni grad.

14

Sarajevo je mjesto gdje se dešava pomirenje. Stanovnici Sarajeva su dugo vremena ujedinjeni u svojoj kulturnoj raznolikosti i ta zajednička baština u sebi sadrži svetu historijsku vezu koja spaja grad u cjelinu. Rat je bio pokušaj da se ta veza uništi. Danas, Sarajevo stoji kao grad koji je preživio rat protiv podjela.
15

Brda odaju počast i prisjećaju se onih kojih već odavno nema, ali također daju nadu dolini ispod njih. Uprkos ideji da Sarajlije moraju nastaviti dalje, brda su stalni podsjetnik patnje kroz koju je ovaj grad prošao.

16

Vezani članci

Festival slike: Proslava fotografije i vizualnog novinarstva u Sarajevu
Ugledni fotografi iz cijelog svijeta okupit će se u Sarajevu od 9. do 11. maja povodom Festivala slike 2019. Organizovan od strane Agencije i fondacije ,,VII” (VII/F), trodnevni festival je edukativni događaj koji ima za cilj da slavi fotografiju i vizualno novinarstvo kroz niz panel diskusija, filmskih projekcija, pregleda portfolija i radionica. Centar za postkonfliktna istraživanja je, o radu ,,VII” i predstojećem festivalu, razgovarao sa Paul Loweom, nagrađenim fotografom i članom agencije, koji je svjedočio i izvještavao o ratu u Bosni.
Žene na političkom nebu BiH – Priča u kojoj se Davidova praćka slomila
Izborna legislativa u BiH je uređena izbornim zakonom, odnosno članom koji govori o zastupljenosti polova na kandidatskim listama. Međutim, realnost je drugačija, što nam pokazuje i statistika opštih izbora 2018. godine kad je samo 16 odsto žena bilo nosilac liste.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu