Mediji zavise od financijske pomoći predstavnika vlasti, korištenja javnog novca i financijskim sredstvima političkih partija, a novinari nisu institucionalno zaštićeni, te je potrebno unaprijediti medijski zakonodavni okvir. Ovo je rezulat istraživanja u sklopu kojeg je anketirano 80 novinara iz cijele Bosne i Hercegovine, različite dobi i spola, iz štampanih i elektronskih, privatnih i javnih medija.
Istraživanje je provedeno za potrebe publikacije „Integritet novinarstva i transparentnost medija u Bosni i Hercegovini“ iz 2021. godine, autora prof.dr. Enesa Osmančevića i mr.sci. Adisa Šušnjara.
Medijski stručnjaci navode da bi unapređenjem zakonskog okvira i javnost dobila raznovrsne i objektivne informacije, a bila bi spriječena koncentracija medijskog vlasništva u rukama nekolicine aktera.
Velida Kulenović, potpredsjednica Udruženja BH novinari, kazala je da su 2018. godine izradili Nacrt zakona za reguliranje transparentnosti medijskog vlasništva, pluralizma informacija i oglašivačkog tržišta. Nacrt su uradili Udruženje BH novinari, Vijeće za štampu i online medije, Mediacentar i nevladina organizacija “JaBiHuEU”.
Ponuđeno zakonsko rješenje, prema Kulenović bi regulisalo transparentnost medijskog vlasništva po vertikalnoj i horizontalnoj liniji, sprečavanje sukoba interesa i koncentracije medija.
„Državno Ministarstvo prometa i komunikacija trebalo je da ponudi na usvajanje ovaj Nacrt zakon, ali mislim da nije bilo političke volje. Nažalost, taj Nacrt je stajao u ladici“, ustvrdila je Kulenović.
U Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, u izjavi za medije iz decembra 2023., ocijenili su da draft predstavlja vrlo kvalitetnu polaznu osnovu za rad koji će dovesti do finalnog nacrta koje će Ministarstvo uputiti u proceduru na usvajanje.
„To je ne samo imperativ u kontekstu obaveza BiH na njenom evropskom putu nego i ključan element ostvarivanja slobode izražavanja i medijskih sloboda u našoj zemlji. Konkretni materijal koji nam je dostavljen obuhvata i štampane medije, što svakako nije nadležnost Ministarstva“, naveli su iz Kabineta ministra komunikacija i prometa BiH u izjavi za media.ba 2023. godine.
Bitnost donošenja propisa o transparentnosti vlasništva medija, uključujući i evidenciju koja bi omogućila uvid u vlasničku strukturu navedena je i u mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo iz 2019. godine.
Djelomično regulisana javnost vlasništva
Vlasništvo nad medijima u Bosni i Hercegovini trenutno je djelomično regulisano i osigurano kroz proces registrovanja poslovnih subjekata, kazao je Enis Omerović, profesor Međunarodnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici. Ime i prezime, i adresa vlasnika pravnog lica su podaci koji se nalaze u registru koje vode sudovi.
Uz to, profesor Omerović dodaje da se djelomično regulisanje medijskog vlasništva ogleda i kroz postojanje registra Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), koja izdaje dozvole korisnicima za audiovizuelno emitovanje. Pri ovoj registraciji postoji obaveza da se obavijesti RAK o eventualnim promjenama u orginalnom vlasništvu.
,,Prema članu 22. Pravila 77/2015. o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, svaka promjena u originalnom vlasništvu korisnika dozvole veća od pet posto mora biti prijavljena RAK-u“, kazao je Omerović.
Registar RAK-a je javan i dostupan na službenoj stranici.
Za razliku od RAK – a, koji je nadležan za radio i televiziju, za štampane medije su nadležni entitetski nivoi vlasti na način da ih upisuju u „registar javnih glasila“.
Registri štampanih i online medija, kako je navedeno u analizi nastaloj u sklopu projekta „Mediji u Bosni i Hercegovini: Sadašnjost i budućnost“, koju su izradili alumnisti Škole za političke studije Vijeća Evrope u BiH, objavljeni su na stranici Vijeća za štampu i online medije u BiH, koji je po pravnom statusu nevladina organizacija. To znači da nema nadležnost da zakonski reguliše transparentnost medijskog vlasništva čije odredbe bi postale pravno obavezujuće za sve štampane medije u BiH, nego ima isključivo savjetodavnu ulogu iz pozicije civilnog sektora.
Prema Nacrtu Zakona o transparentnosti medijskog vlasništva, Kulenović je kazala da bi u registru Regulatorne agencije za komunikacije (RAK-a), bili podaci o direktnim i povezanim vlasnicima elektronskih medija, dok bi isti podaci za štampane medije i portale bili u registru Vijeća za štampane i online medije.
Online mediji i dalje izvan zakonskih okvira
Broj medijskih portala u Bosni i Hercegovini je u stalnom porastu. U istraživanju “Mapiranje medijskih portala u BiH” iz 2021. godine, Centra za promociju civilnog društva, utvrđeno je postojanje 615 medijskih web portala u Bosni i Hercegovini, s naglaskom da broj nije konačan jer je medijska scena web portala dinamična, nedovoljno vidljiva i netransparentna. Od 615 medijskih web portala, kako je utvrđeno istraživanjem, samo 167 posjeduje potpun impresum koji sadrži podatke o osnivaču, glavnom uredniku i kontakt.
Na web. stranici Vijeća za štampu i online medije BiH, na spisku online medija u BiH su navedena 63 portala.
Kulenović smatra da ima preko 500 online medija, a za najveći broj ne zna se ko je vlasnik i nažalost jedan dobar dio njih služi u političke svrhe. „Stoga bi bilo dobro da se ovo pitanje što prije reguliše“, dodaje.
Novinar Nedim Pobrić, koji je autor istraživanja pod nazivom “Transparentnost vlasništva nad medijima u Bosni i Hercegovini” zajedno s Udruženjem BH novinari, naveo je da niko ne raspolaže tačnim brojem online medija u BiH, a za velikih broj njih informacije o vlasničkoj strukturi, načinu finansiranja, te uposlenicima je potpuna nepoznanica.
„Online mediji sa nacionalnom domenom (ba) nude određenu transparentnost zahvaljujući podacima Univerzitetsko-informatičkog centra koji je zadužen za tu domenu. Na njihovoj stranici bilo je moguće utvrditi vlasništvo nad svakom stranicom sa nacionalnom domenom, ali te informacije ipak ne bude detaljan uvid u postojanje posrednih ili povezanih vlasnika“, navedeno je u analizi “Transparentnost vlasništva nad medijima u Bosni i Hercegovini”.
Međutim, primjenom Sistema registracije naziva ba domena, a po nalogu Agencije za zaštitu ličnih podataka od 29. decembra 2020. onemogućen je pristup ličnim podacima i na stranici Univerzitetsko-informatičkog centra.
Pobrić je naglasio da Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima trebao bi obuhvatiti sve medijske sektore, od radio i televizijskih emitera, preko printanih medija i agencija do online portala, ali i sa medijima povezane sektore, poput agencija, koje rade na mjerenju gledanosti, odnosno slušanosti i čitanosti.
Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva trebao bi sadržavati i odredbe o formiranju Fonda za pomoć medijima, koji bi, kako je kazala Kulenović, podsticao rast nezavisnih medija u Bosni i Hercegovini, te investirao u zaštitu nezavisnih medija od pritisaka.
Kulenović naglašava da je jako važno da ovaj zakon bude poseban i dodaje da pri njegovoj izradi trebali konsultovati i medijsku zajednici, odnosno sukladna udruženja, jer su oni stručnjaci u medijskom sektoru.
