Monsieur Chat: Žuti mačak koji se smiješi prolaznicima u Sarajevu

25. oktobra, 2017.

Monsieur Chat ili u Sarajevu dobro poznati žuti mačak je djelo francusko-švicarskog umjetnika Thoma Vuille. Kreator mačka najprije je bio nepoznat, ali je onda uhvaćen kako slika mačka i otad se zna o kome je riječ. Dobro poznata narandžasto-žuta mačka naslikana uglavnom akrilnom bojom nastala je 1997. u Loiretu.

Zagonetni mačak uvijek je nasmijan, a od 2003. dobio je i bijela krila na leđima. Od nastanka do danas mačak se obično oslikava na javnim prostorima u gradovima širom svijeta.

Godine 2004. predstavljen je film Chats perchés koji je snimio Chris Marker, koristeći pojavu Gospodina Mačka koji je tada već bio naslikan širom Francuske. Samo u Parizu, kazao je tada autor, 2010. godine je bilo oko 60 mačaka.

Tri su mačka u New Yorku, isto toliko u Prištini, ima ih u Vijetnamu, Beogradu, Južnoj Koreji, Maroku… i naravno u Sarajevu.

Žuti mačak u Sarajevu se pojavio 2005. godine zahvaljujući francuskom kulturnom centru Andre Malraux. Naslikano je 12 žutih mačaka na različitim mjestima u grada, a jedan tramvaj je također pretvoren u tramvaj Gospodina mačka.

Centar Andre Malraux je 2013. godine pridružen Francuskom institutu u Sarajevu i sad djeluju zajedno, a žuti mačak nastavlja da se smiješi prolaznicima sa sarajevskih zidova.

Fotografija Francuska Umjetnost

Armin Durgut

Armin je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Zenice. Armin je fotograf i svoju fotoreportersku karijeru je započeo radeći za novinsku agenciju Patria 2014. godine. Trenutno radi za foto i video agenciju „PIXSELL“. Njegove radove objavljuju medijske kuće poput Forbes, NY Post, Wall Street Journal, The Sun, The Sunday Times, Daily Mail, National Geographic, Bild i mnoge druge. (Profilna slika: Haris Čalkić).

Vezani članci

Zajednički narativi o sukobima 90-ih: Prilika za pomirenjem

Više od stotinu mladih iz zemalja bivše Jugoslavije u jedinstvenom djelu “Zajednički narativi” Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatske, iznijelo je svoja viđenja o najkontroverznijim događajima devedesetih, prethodno odlazeći na mjesta stradanja, razgovarajući sa žrtvama i svjedocima, kao i istražujući dostupne podatke, a kako bi potakli zajednički dijalog, razumijevanje i slaganje oko „zajedničkog minimuma“ s ciljem okretanja ka budućnosti.

27. marta, 2023.

Anja Zulić

Jugoslovenski rat i obrazovanje u Nizozemskoj

Da li je realno staviti rat koji se desio prije dvadeset godina u nastavni plan historije? Da li su ratovi u Jugoslaviji već dio historije ili su posljedice još uvijek prisutne u današnjem društvu da se ne mogu nazvati „historija“? Oba ova pitanja su važna za postaviti ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Nizozemskoj kada uzmemo u obzir ulogu Vlade Nizozemske i njenih mirotvoraca u konfliktu. Napisale Anna Idzinga i Milou Liebregts.

9. decembra, 2015.

Anna Idzinga