Burnout sindrom kao nova bolest bh. društva

Naslovna foto: Unsplash

„Radio sam dugi niz godina za veliki trgovački lanac u Sarajevu. Vremenom su se poslovi i radni zadaci usložnjavali, a stepen razumijevanja nadređenih je bio veoma nizak i to je dovelo do burnout-a i zdravstvenih posljedica.“

Ovako započinje priču 58-godišnji radnik iz Sarajeva (identitet poznat redakciji Balkan Diskursa), koji je zbog burnout-a (sindroma sagorijevanja) promijenio posao i bio primoran zatražiti stručnu pomoć.

„Radio sam mnogo zadataka, od rada na Odjelu koji mi je u početku karijere bio glavni prioritet, do kasnijeg naručivanja robe, rada u skladištu, prekovremenih radnih sati i slično, a sve po jednakoj plati bez povišice. Nailazio sam na mobing od nadređenog, jer nije razumijevao da nisam u mogućnosti da odrađujem toliko posla“, pojasnio je naš sagovornik.

Dobio je i upozorenje zbog obavljanja kupovine u drugom tržnom centru. Stresne situacije kojima je bio izložen dovele su do „sagorijevanja“ i manjka motivacije za rad.

Hronična izloženost stresu na radnom mjestu poznata je kao burnout, a osnovne karakteristike su umor, nedostatak motivacije, apatija, opšta letargija, gubljenje interesa i volje, te socijalno povlačenje. Iako se ispoljava individualno uzroci nastanka vezani su za radno okruženje, odnosno čitavu radnu organizaciju kao jednu grupu. Stručnjaci u Bosni i Hercegovini ovim fenomenom se bave posljednjih desetak godina.

Đana Lončarica, psihologinja i psihoterapeutkinja, pojasnila je da je burnout generalno prezasićenje poslom i radom i odražava se i na druge aspekte života i ljudskog funkcioniranja. U nekim slučajevima, kako naglašava, potrebna je stručna pomoć.

Burnout je stanje umora i iscrpljenosti koje nastaje kao posljedica stalnog stresa i preopterećenja na poslu ili u drugim aktivnostima, a u Bosni i Hercegovini moguće ga je dijagnostikovati samo u Tuzli. Privatna arhiva.

Posebno osjetljivi i podložni sindromu profesionalnog sagorijevanja, prema njenim riječima, su grupe osoba koje rade na poslovima koji zahtijevaju veliki trud, ali i prekovremeni rad. Pored toga, važnu ulogu igraju i osobine ličnosti, jer su pojedinci većinom perfekcionisti po svojoj prirodi i imaju visoka očekivanja od samih sebe. Burnout-u, kako je kazala Lončarica, su podložni oni koji imaju poteškoće sa uspostavljanjem jasnih granica i balansiranjem između privatnih i poslovnih obaveza.

„Važno je biti svjestan da nam se svima može desiti burnout a pogotovo u situacijama kada ne vodimo brigu o mentalnom i fizičkom zdravlju“, dodala je, naglasivši da nalazi neuroistraživanja pokazuju da naš mozak pored toga što zahtijeva da budemo usredotočeni i koncentrisani na posao ima potrebu za odmorom, kao i usmjerenjem na aktivnosti sa zabavnim sadržajem tokom slobodnog vremena.

Profesionalno sagorijevanje u kasnim 20-im

Kada je naš 58-godišnji radnik iz Sarajeva vidio kako stvari izmiču kontroli, odlučio je nakon konsultacija s porodicom, promijeniti radno okruženje i potražiti psihološku i psihoterapeutsku podršku.

„Rad sa psihoterapeutom mi je mnogo pomogao da steknem nove uvide i da postavim jasne granice kada je u pitanju obavljanje poslovnih zadataka“, navodi naš sagovornik.

Međutim, nisu samo pedesetogodišnjaci izloženi stresu. Osvrnuvši se na psihoterapijska iskustva sa klijentima koji su pretrpjeli burnout, Lončarica je kazala da je danas u odnosu na raniji period broj izraženiji, posebno kod klijenata u kasnim 20-im i ranim 30-im.

„Problem profesionalnog sagorijevanja se odražava i na privatni život, te ponekad utiče i na primarne potrebe. Najčešće kod klijenata postoji problem s nesanicom, a to se može negativno odraziti na raspoloženje i na depresivnost koju treba razlikovati od depresije“, navela je psihologinja i psihoterapeutkinja.

Istakla je da je potrebno ponekad potražiti i psihijatrijsku intervenciju, upravo zbog te nesanice koja postane vrlo izražena, te je kod nekih od klijenata znala trajati mjesec i duže, što se svakako nepovoljno odrazilo na kako svakodnevni, tako i privatni i poslovni način života.

Razlika između burnout-a i stresa, kako je pojasnila, jeste u tome što je stres dio svakodnevnice i nije samo negativne već i pozitivne prirode.

„Stres može biti vrlo intenzivan u svakodnevnom životu, dok kod burnout-a dolazi do odsustva motivacije, pada energije, kao i sveopćeg umora koji nepovoljno utiče na ostale životne aspekte“, dodala je Lončarica.

Nekoliko faza burnout-a

Postoji nekoliko faza burnout-a, a Lončarica je kazala da sve počinje s fazom takozvanog „medenog mjeseca“ u kojoj ljudi osjećaju radost zbog novih zadataka i izazova. Nakon toga, slijedi faza realnosti, gdje osoba osim pozitivnih stvari počinje primjećivati i druge aspekte posla poput loših uslova rada, narušenih međuljudskih odnosa kao i odnosa s pretpostavljenim, što prema njenim riječima, utiče na pojavljivanje burnout-a. Faza razočarenja nastupa kada ljudi uviđaju da nemaju što žele, odnosno kada su uslovi rada i odnosi narušeni.

Na kraju nastupa faza alarmiranja u kojoj se ispoljavaju simptomi u svakodnevnom ponašanju, a dolazi i do promjena u kvalitetu kako na poslovnom, tako i na privatnom planu.

„Važno je da prepoznamo svoje potrebe, umor, iscrpljenost ili tugu i da ih znamo verbalizirati, a ukoliko ne možemo potrebno je potražiti stručnu pomoć“, poručila je Lončarica, naglasivši da temelj čine kontakt sa sobom, emocijama i potrebama i da je to neophodno u našem svakodnevnom životu.

Dok je radnik iz Sarajeva koji je bio suočen sa burnout-om bio primoran promijeniti poslodavca i zatražiti pomoć, ipak postoje podaci i da nije sve tako crno u našoj državi, jer postoje i najpoželjniji poslodavci.

Prema mišljenju bh javnosti, najpoželjniji poslodavac u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu je kompanija dm drogerie markt d.o.o., čime već deseti put osvaja ovu prestižnu nagradu. Osim toga, kompanija dm izabrana je i kao najpoželjniji poslodavac u sektoru maloprodaje, kao i najpoželjniji Family Friendly poslodavac. Rezultati su to izbora web portala MojPosao.ba, koji su pokazali da je s više od 230.000 glasova ocijenjen rad 500 nominovanih kompanija. Kompanija dm priznanje Najpoželjnijeg poslodavca osvaja deseti put, od toga osmi put zaredom. Ines Bajrić, menadžerica Odjela razvoja ljudskih resursa dm kompanije, kazala je da su menadžeri i rukovoditelji timova usmjereni na individualni razvoj pojedinca, a koji je u skladu s ciljevima i potrebama kompanije.

Ines Bajrić, menadžerica Odjela za razvoj ljudskih resursa u DM-u. Privatna arhiva.

U dm kompaniji nisu se susretali sa burnout-om, tvrdi Bajrić, dodajući da je dalek put dolaska do burnout-a koji predstavlja jedno stanje akumuliranog stresa i važno je rano prepoznavanje simptoma, kao i praktikovanje tehnika za njegovo sprečavanje.

Naglasila je da kao voditelji trebaju graditi povjerenje, njegovati transparentnost, vjerodostojnost i dosljednost, jer to igra veoma važnu ulogu kako bi tim bio rezilijentan odnosno otporan na nagle promjene ili neki određeni rezultat koji je postigao.

„Voditelji trebaju pružiti podršku, razumijevanje i poticaj na individualni, ali i timski rast i razvoj, te smatramo da je to ključno kako bi svi u timu bili samostalniji i samoodgovorniji, a sve u cilju  podsticanja poduzetničkog razmišljanja u duhu cjeline“, istakla je Bajrić.

Nadovezala se je također i na koncept emocionalne inteligencije koji u današnjem poslovnom svijetu, pa tako i u kompaniji dm igra veoma važnu ulogu u svrhu pojedinčevog adekvatnog uklapanja u sami kolektiv ali i postizanja zapaženih rezultata rekavši da istraživanja pokazuju da su osobe sa većim stepenom emocionalne inteligencije puno uspješnije u svome poslu, jer onaj koji ne zna ili ne može upravljati svojim emocijama,  pa makar bio i sa iznadprosječnim koeficijentom inteligencije teško da će se dobro snalaziti u stresnim situacijama i izazovima, a kamo li dobro voditi neki tim.

„Uvijek kažem da su soft skills vještine nešto što se nosi i iz porodičnog miljea, te što se usađuje kroz sami odgoj. To uključuje empatičnost, razumijevanje osjećaja drugih u određenoj situaciji, samosvjesnost, samorefleksiju… Prilikom procesa profesionalne selekcije mnogo više obraćam pažnju kod kandidata na ove segmente u odnosu na neke stručne kompetencije koje se mogu naučiti tokom vremena“, istakla je Bajrić.

Novi modeli rada

Osvrnuvši se na temu o četverodnevnoj radnoj sedmici po uzoru na kompanije iz zemalja Zapadne Evrope, Bajrić smatra da bi ljudi kroz automatizacijske i digitalizacijske procese trebali imati više vremena za svoj privatni život.

„U dm-u imamo naše internacionalne inicijative gdje radimo na new work modelu. Hibridni model rada ili rada na daljinu ne podrazumijeva uvijek rad od kuće, već se može uzeti u obzir i drugi radni kontekst kao npr. boraviti na plaži i određivati svoj tempo rada, nekada četiri, a nekada i više sati. Izuzetno je bitno imati povjerenja prema svojim saradnicima, te moći se pouzdati da će dosljedno završiti svoj dio posla“, navela je Bajrić.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uvrstila je sindrom sagorijevanja na radnom mjestu u svoj priručnik Međunarodne klasifikacije bolesti što znači da ga zdravstveni radnici mogu dijagnosticirati kao medicinski poremećaj povezan s poslom kojeg pojedinac obavlja. Sindrom profesionalnog sagorijevanja na poslu zvanično je 1. januara 2022. godine u Bosni i Hercegovini postao profesionalno oboljenje. Prema riječima stručnjaka, dijagnostika burnout-a je kompleksna i postoji još mnogo prostora za unapređenje, prvenstveno kada se radi o educiranju eksperata. Na teritoriji naše zemlje dijagnostika je jedino moguća u Tuzli pri Kliničkom odjelu za profesionalne bolesti.

Amir Barleci je obučeni dopisnik Balkan Diskurs platforme iz Sarajeva. Po struci je Magistar psiholoških nauka. Dugogodišnji je medijski i politički aktivista. Učestvovao je na brojnim seminarima, konferencijama I projektima. Osnivač je alumni klubova pri nevladinim organizacijama Fondacija Boris Divković I Helsinški Parlament građana Banjaluka za koji je napisao naučni rad na temu Ravnopravnost spolova u medijskom prostoru. Za sebe kaže da je ambiciozna, pouzdana, te za nova iskustva otvorena osoba.

Vezani članci

Položaj žena u Bosni i Hercegovini sve više se mijenja
Često patrijarhat vežemo za jedan od glavnih uzroka degradiranja žene u društvu, a onda i rodno zasnovanog nasilja. Tradicija i običaji, potpomognuti mišljenjem okoline, bili su glavni razlozi zašto se žene nisu mogle oduprijeti takvom sistemu vrijednosti. Međutim, danas imamo novije generacije djevojaka i žena koje sve više rade na poboljšavanju statusa žena u bh. društvu. 
Ljudi velikog srca u restoranu Dobre volje
Siromaštvo ne poznaje granice i vidljivo je, ali ljudi velikog srca u restoranu „Dobre Voljeˮ u Travniku čuvaju dostojanstvo onih koji teško žive i kojima samo jedan obrok znači mnogo. Humanitarna organizacija Pomozi.ba je 2019. godine otvorila restoran u tom gradu, prvi te vrste u Bosni i Hercegovini.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu