Centar za mir i multietničku suradnju: Zvijezda vodilja za mlade u Mostaru

Ceremonija dodjele nagrade Mostar Peace Connection 2017. (Izvor: Facebook stranica Centra za mir i multietničku saradnju)

Podijeljenost građana po etničkoj liniji opterećuje Mostar. Centar za mir i multietničku saradnju želi da kroz rad sa mladima spriječi razdvojenost i nagradi one koji pomogli gradu u teškim vremenima.

Centar za mir i multietničku saradnju u Mostaru je osnovan prije 16 godina, sa ciljem istraživanja i dokumentiranja važnih događaja u povijesti grada Mostara i Hercegovine (u periodu od 1990. do 2004. godine), sa namjerom da ti događaji postanu dostupniji javnosti.

Alija Behram, predsjednik Upravnog odbora Centra za mir i multietničku saradnju, kaže da je glavna ideja bila da sačuvamo naša sjećanja, ali i autentična svjedočenja drugih. ,,Naša dokumentacija je korištena u važnim sudskim procesima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu.”

Iz rada ove organizacije su proizašle mirovne nagrade Mimar Mira i Mostar Peace Connection. Priznanje Mimar mira je priznanje utemeljeno 2014. godine povodom desete godišnjice obnove Starog mosta u Mostaru, i dodjeljuje se za predan i prepoznatljiv doprinos građenju i afirmaciji mira na prostorima Bosne i Hercegovine (BiH) i regije u poslijeratnom razdoblju. Mostar Peace Connection je međunarodno priznanje istaknutim pojedincima za doprinos miru i uspostavu povjerenja i suradnje među ljudima.

Neki od poznatih dobitnika ovih nagrada su: Stjepan Mesić, Blaž Slišković Baka, Luciano Pavarotti, Nelson Mandela, Ivica Račan, Vahid Halihodžić, Sulejman Rebac i drugi. Sama priznanja su nastala iz manifestacije ,,Mostar ne zaboravlja svoje prijatelje” gdje Mostarci imaju priliku vidjeti one koji se zalažu za njihov grad i zahvaliti im se, jer lokalne vlasti, prema mišljenju Centra, nisu pokazale interes da to same učine.

Mimari mira 2018. sa direktorom Centra za mir Safetom Oručevićem i predsjednikom UO Alijom Behramom. (Izvor: Facebook stranica Centra za mir i multietničku saradnju)

,,Nazivom manifestacije želimo poručiti svijetu da je jako važno ne zaboravljati i svega se sjećati. To se posebno odnosi na one prijatelje Mostara koji su dolazili u najtežim vremenima i čak preživljavali atentate, kao Hans Koschnick. Treba li posebno spominjati i elaborirati razloge za našu nagradu koju je dobio španjolski diplomat Federico Major Zaragoza, bivši direktor UNESCO-a i zasluge Charlesa Portmana, bivšeg direktora World bank u New Yorku, koji su bili direktno zaslužni za obnovu Starog mosta, kao svjetskog projekta mira, te uvrštenja ovog veličanstvenog spomenika u svjetsku kulturnu baštinu UNESCO-a?”, istaknuo je Behram.

Ceremonija dodjele nagrade Mostar Peace Connection 2017 (Izvor: Facebook stranica Centra za mir i multietničku saradnju)

Međuetnički odnosi u BiH su predmet same politike države, a kako kaže Behram, građani su ti koji su napravili ozbiljnije korake ka pomirenj. ,,Usprkos pojedinačnim incidentima, nema straha ni barijera za prelaske, ljudi se druže na različitim manifestacijama i događajima. Stranke i političari su ti koji Mostarcima zagorčavaju život i čine ga kompliciranim, stvarajući privid nesnošljivosti i nemogućnosti života zajedno.”

Međutim, takva politika je providna i sve više ljudi je kritizira i razobličava kao politiku koja ide samo u korist uskim političkim lobističkim centrima kako bi sačuvali vlast i privilegije. ,,Ohrabrivanje građana u opiranju takvoj politici je važna dimenzija programa Centra za mir”, ističe Behram, dodajući da misli da je potrebno još mnogo truda i vremena kako bi se međuetnička situacija u Mostaru nazvala poželjnom.

Mostar, kako pojašnjava Behram, podijeljen je u obrazovnom smislu, odnosno postoji hrvatski nastavni plan i program, koji dolazi iz Zagreba, kao i federalni, koji dolazi iz Sarajeva.

,,Grad Mostar jedini je grad u Europi u kome već gotovo desetljeće, nije bilo lokalnih izbora, dok izvršne funkcije obavljaju osobe koje nemaju mandate dobijene od građana ali su tu zahvaljujući dekretu Ureda Visokog predstavnika (OHR-a).”

Takvo stanje u Mostaru odgovara najutjecajnijim strankama, Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), koje ne žele raditi i pronaći općeprihvatljivo rješenje kako urediti Mostar u korist svih njegovih građana.

Centar za mir i multietničku saradnju planira u budućnosti otvoriti Muzej sjećanja i Muzej Mimara mira, kako bi se mladi kroz posjete, sate povijesti, razgledanje i razgovor upoznali sa ljudima koji su pomogli gradu Mostaru, ali i izgradnji međuetničkih odnosa.

Centar je uvijek otvoren za suradnju sa mladim ljudima kroz seminare, razna istraživanja, doktorske radove, a njhova arhiva dokumenata i nastojanje da građani dođu do istine koja se dogodila tijekom prošlih godina i nagrađivanje onih koji su štitili grad Mostar, odvaja ih od ostalih nevladinih organizacija.


Ova publikacija odabrana je kao dio omladinskog takmičenja Srđan Aleksić. U pitanju je regionalno takmičenje koje animira mlade da se aktivno angažuju u svojim lokalnim zajednicama i pronađu, dokumentuju i podijele priče o moralnoj hrabrosti, međuetničkoj suradnji i pozitivnoj društvenoj promjeni. Ovo takmičenje dio je nagrađivanog programa „Obični Heroji“ Centra za postkonfliktna istraživanja čiji je primarni cilj korištenje međunarodnih priča o spasiocima i moralnoj hrabrosti da promoviše međuetničko razumijevanje i mir među građanima Zapadnog Balkana.

Pomoć pri realizaciji ovog projekta ljubazno je osigurao fond National Endowment for Democracy (NED) i Robert Bosch Stiftung.

Kristina Gadže

Kristina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Ljubuškog. Studira novinarstvo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Uz studiranje piše za studentski portal Treći.ba i vodi jutarnji programa studentskog radija Treći.

Vezani članci

Boko Haram: Porijeklo zla
Kada ljudi čuju za Boko Haram, na šta obično pomisle? Većina ljudi se tada sjeti 276 Chiboka učenica koje je kidnapovala teroristička organizacija, nakon čega je uslijedila međunarodna kampanja "vratite naše djevojke". Šta je motivacija iza ovakvih dijela, ko stoji iza Boko Harama, i koji su izvori ove grupe islamskih ekstremista?
Bosna kao evropska avangarda
Bosna i Hercegovina je model „Jugoslavije u malom“, uprkos tome što je prošla kroz najbrutalniji oružani sukob od Drugog svetskog rata naovamo, očigledno je da je multikulturalizam u toj zemlji i nakon toga, mada prožet sada stravičnim sećanjima rata, najmanje tri nivoa iznad zapadnjačkog multikulturalizma

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu