Ena Dujmović i Plusminus Fashion: Spajanje savremene umjetnosti sa grafičkim dizajnom

plusminusfashion.com

Radite i trudite se, vjerujte u sebe i ne okrivljujte nikog drugog ako ne uspijete.

Ena Dujmović je prva osoba u Bosni i Hercegovini koja je došla na ideju spajanja savremene umjetnosti sa grafičkim dizajnom. Taj spoj je rezultirao novom metodom stvaranja odjevnih predmeta koju Ena koristi u svom brendu Plusminus.

Ona kroz svoj brend vidi priliku za inovaciju: „Inspiracija mi je došla iz svijeta grafičkog dizajna i umjetnika koji često nemaju priliku da probaju nešto novo tu gdje rade. Ti isti umjetnici se sada otvaraju za jednu potpuno novu viziju“, objašnjava Ena.

Studirala je proizvod dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. „Imala sam priliku raditi za jednu od rijetkih modnih kuća u Sarajevu. To je bilo posebno iskustvo, jer sam odmah iz početka bila „gurnuta u vatru“, u srž posla. Od mene su tražili da radim stvari koje uopšte nisu bile u opisu posla za dizajnera, ali ta sva iskustva su mi kasnije pomogla da izgradim svoj brend na jedan ozbiljniji način“, kaže Ena prisjećajući se momenta kada je prvi put shvatila da želi da bude modni dizajner.

plusminusfashion.com
plusminusfashion.com

Iskustva koja je Ena stekla na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i u modnim kućama su joj pomogla da otkrije svoju unikatnu dizajnersku estetiku, i bila su inspiracija da pokrene svoj modni brend.

Plusminus brend opisuje kao koncept kontrasta koji je prisutan u svemu što ona dizajnira – bijelo na crno, pozitivno na negativno i plus na minus. Svaki njen odjevni predmet je djelo savremene umjetnosti koje je rukom ušiveno u prirodnu tkaninu i svaki prenosi priče umjetnika.
Proces proizvodnje njenog dizajna je unikatan i inovativan baš kao i sam brend. Prvi korak u njenom umjetničkom procesu je naći inspiraciju i kreativnost, a to obično nađe negdje duboko u sebi.

„Kada želim nešto stvoriti, treba mi taj osjećaj kao da trčim na neko mjesto gdje nema nikakve tehnologije. To mi omogućava da dođem u potpuni dodir sa samom sobom i tako moja kreativna energija dođe do izražaja“, objašnjava Ena.

Nakon toga ide prvi plan nacrta za svaki dizajn. Kada taj koncept prođe prvu fazu, onda se prave kalupi i preko njih se umjetnost preslikava na tkaninu unikatnim i ručnim načinima.

„Veliki dio procesa je eksperimentisanje sa grafičkim izražajem i primjenjivanje tih izražaja na tekstil. Trenutno kombiniramo tehnike bakrenog ucrtavanja i linoreza u našem dizajnu. Također stalno radimo sa umjetnicima kako bi istražili nove načine izražavanja njihovih umjetničkih dijela“, kaže Ena.

Foto: Maja Topčagić (izvor: bigsee.eu)

Ena priča o modnoj industriji Bosne i Hercegovine i kako je cvjetala prije rata. Poslije rata se sve promjenilo. Samo je par proizvođača ostalo, a to predstavlja veliki nedostatak i problem za mlade koji pokušavaju ući u ovu industriju.

„Sarajevo nije nešto pretjerano inspirativno okruženje za dizajnere ali ako nosite tu kreativnost duboko u sebi, ona će nekako doći do izražaja“, kaže Ena objašnjavajući kako je živjeti i raditi u postkonfliktnom društvu.

A prepreke su Eni opšte poznate, jer je stalno na njih nailazila dok je stvarala svoj brend. „Ne možete očekivati da će vam neko pomoći jer će malo ljudi ustvari vjerovati u vaš uspjeh. Dakle, u svakom mogućem smislu, vi ste sami i često trebate pažljivo razmisliti o svakom vašem potezu.“

Uprkos svim izazovima i preprekama koje vas mogu zadesiti ako radite u Bosni i Hercegovini, kako kaže Ena, uvijek ima nekih pozitivnih stvari: „S obzirom da moda još nije bila razvijena na ovom području, bilo je lako doći do kupaca, te tako ostvariti neke ciljeve veoma brzo“.
Enino oslanjanje na samu sebe, kreativna energija i posvećenost, omogućili su joj da se probije dalje u ovoj industriji. „Tek kada se osvrnete nazad, tek tada shvatite da vaš trud i rad nisu bili uzalud. Svakog dana kada se probudim prvo napravim planove za dan i onda nastavljam sa radom bez imalo sumnje u samu sebe“, kaže Ena.

Ona promoviše i podržava modnu industriju u Bosni i Hercegovini i dizajnere koji su, također, dio nje.

„Nastojim inspirisati samu sebe u mom radu. Također nastojim motivisati dizajnere i kreatore, koliko god je to u mojoj mogućnosti. Jači smo ako se držimo zajedno“, kaže Ena, a svim mladim umjetnicima savjetuje „Radite i trudite se, vjerujte u sebe i ne okrivljujte nikog drugog ako ne uspijete“.

plusminusfashion.com

__________________________________________________________________________________

Ovaj članak je ranije objavljen u bosanskom izdanju ASBO Magazina tokom 2019. godine. ASBO je nezavisna publikacija koju je osnovala Fondacija D kao produžetak svoje misije otkrivanja i prikazivanja novih talenata. Magazin ima za cilj da prikaže umjetničke talente i potencijale Bosanaca i Hercegovaca kako bi ih osnažio i pružio međunarodnu platformu da podijele svoj rad, ideje i mišljenja o muzici, modi, umjetnosti i kinematografiji.

Sophie Gagnaire

Sophie Gagnaire has a BA Degree in Global Studies from Long Island University, USA. Having traveled extensively through Europe, Africa, India, Latin America, and the South Pacific, she developed her passion for photography and social media management.

Vezani članci

Osporeni pokušaj tranzicijske pravde: Specijalizovana vijeća Kosova
Novi pokušaj dostizanja pravde za zločine počinjene na Kosovu zvanično je odobren 2015. godine kada je Parlamentarna skupština Kosova usvojila odluku o kreiranju Suda, odnosno Specijalizovanih vijeća Kosova.
Vijećnica ponovo na prodaju?
Davne 1984. godine gledaoci iz cijelog regiona smijali su se na skeč „Nadrealista“, u kojem Rizo prodaje sarajevsku Vijećnicu, američkom turisti, za 25 hiljada vašingtona. Danas, 30 godina kasnije, umjesto Rize i turista, na scenu su stupili predstavnici gradske uprave Sarajeva i uposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu. U skeču je Rizo nasamario američkog turistu, a ko će danas, u stvarnosti, biti nasamaren?

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu