Oslobođenje Sarajeva 6. aprila 1945. ostavilo je iza sebe brojne fotografije partizanskih jedinica na ulicama grada, okupljene građane, proslave, ali i mnogo mirnije prizore ljudi, zgrada i institucija.
Sarajevo primjer multikulturalnosti koja je društveni fakt i sinonim suživota i razumijevanja, kada je u pitanju kultura sjećanja suočava se s „tamnom“ strana s obronka Trebevića – jamom Kazani.
U Sarajevu ratna municija ne samo da se čuva, već se i prenamjenjuje, prodaje i kupuje kao suveniri, što otvara pitanje gdje završava sjećanje, a počinje potrošnja.
Od brojnih snajperista koji su učestvovali u opsadi Sarajeva nikada do sada nijedan nije procesuiran pred pravosuđem. Trideset godina kasnije, četiri evropske vlade, uključujući Bosnu i Hercegovinu, pokrenule su istragu o navodima da neki od snajperista možda nisu bili vojnici, već strani državljani koji su platili da učestvuju u takozvanom „Sarajevo safariju“.
Prošle godine, šesta po redu povorka ponosa u Sarajevu je okupila hiljade ljudi na ulicama u znak podrške queer zajednici u Bosni i Hercegovini, a atmosfera je bila vedra, svečana i ispunjena pozitivnom energijom.