Od 4. do 6. novembra Sarajevo je domaćin 14. konferencije Evropskog udruženja za istraživanje mira (EuPRA).
Konferencija se organizuje u partnerstvu sa Centrom za postkonfliktna istraživanja, a cilj joj je stvoriti prostor u kojem se razgovara o različitim narativima i u kojem se mir živi kao zajednički napor za ponovnu izgradnju svijeta. Učesnici će imati priliku razmijeniti znanja i iskustva o međusektorskim pristupima rješavanju postkonfliktnih pitanja i suživotu.
Evropsko udruženje za istraživanje mira (EuPRA) konferenciju održava svake dvije godine kako bi se bavilo najvažnijim temama iz oblasti istraživanja mira. U nastojanju da ostvari svoju misiju, a to je unapređenje interdisciplinarnih istraživanja uzroka rata i uslova za mir, udruženje organizuje simpozije širom Evrope. Posljednja konferencija održana je u Pizi 2024. godine, a tema je bila utopija mira.
Ove godine EuPRA sarađuje s Centrom za postkonfliktna istraživanja, nevladinom organizacijom koju vode žene, a koja radi na njegovanju kulture mira u Bosni i Hercegovini. Konferencija se održava od 4. do 6. novembra u hotelu Europe u Sarajevu. Ovogodišnji skup postavlja sebi zadatak da preispita istraživanje mira kroz nove pristupe i metodologije rada s postkonfliktnom populacijom i okruženjem. To podrazumijeva razmatranje alternativnih načina zajedničkog življenja koji se u osnovi oslanjaju na odgovornost i društvenu pravdu.
EuPRA konferencija 2026 nastoji okupiti kritičke, dekolonijalne, feminističke, autohtone, dijasporske i sve druge međusektorske perspektive u traženju odgovora na pitanje kako živjeti nakon nasilja i kako ponovo graditi mir.
Tri uvodničara posmatraju mir iz veoma različitih uglova. Micheline Mwendike, aktivistica i suosnivačica nenasilnog građanskog pokreta Lutte pour le Changement iz Konga, poznata je po svom angažmanu za ljudska prava i društvenu pravdu u DR Kongu, a opširno piše o porijeklu nenasilnog otpora. Slađana Lazić, naučnica, edukatorica i suosnivačica kolektiva YugoslaWomen+, docentica je na Univerzitetu u Innsbrucku, gdje istražuje rodne, feminističke i dekolonijalne pristupe miru, naročito u postjugoslavenskom prostoru. Frank Möller, viši istraživač na Istraživačkom institutu za mir u Tampereu u Finskoj, bavi se vizualnim istraživanjem mira i time kako umjetnost može vizualizirati mir, koristeći dvosmislenost da pokaže kako i ono što nije prikazano govori koliko i ono što jeste.
Program obuhvata 17 sesija, uz panel diskusije i radionice. EuPRA tim je kao prioritet stavio učešće istraživača koji su često isključeni iz akademskih prostora ili su im tek pristupili, naglašavajući značaj mladih istraživača. Među odabranim izlaganjima su „Kako su srpski studenti neočekivano doprinijeli pomirenju“ Ilme Kitivojević sa Univerziteta umjetnosti u Beogradu, panel „Drugačije pamćenje mira: sjećanje, oporavak i živa praksa mira“, koji vode Dilara Özel s Bliskoistočnog tehničkog univerziteta i Samira Hasanzade s Univerziteta u Glasgowu, te izlaganje Sare Arias Saiz iz Evropskog univerzitetskog saveza Arqus pod naslovom „Zajednička rodna trauma: militarizirana muškost i održavanje rodno zasnovanog nasilja“.
U programu su i istraživanja koja se direktno bave poslijeratnim kontekstom Bosne i Hercegovine. Amy Kokalari s Koledža Evrope predstavit će rad „Ko je pravi mučenik? Od takmičenja u žrtvi do političkog nepovjerenja u Bosni i Hercegovini“, dok će Alenka Verbole sa Schiller International University govoriti o temi „Izgradnja budućnosti: edukacija o izgradnji mira za mlade lidere u BiH“.
Za Ilariju Tucci i Cäcilie Jensen iz Upravnog odbora EuPRA-e, Bosna i Hercegovina je važno historijsko i savremeno mjesto za razgovor o odgovornosti i djelovanju u vremenu preklapajućih kriza, od genocida i klimatskih prijetnji do jačanja autoritarizma. To je mjesto obilježeno ratom i genocidom, ali i mjesto sa snažnim nastojanjima ka pomirenju i historijom mirnog suživota, zbog čega je prikladan podsjetnik da učimo iz prošlih i sadašnjih praksi kako bismo stalno ponovo birali miran život. Izbor odražava i želju za ravnotežom: ranije konferencije održavane su u sjevernoj, srednjoj i južnoj Evropi, a odbor je želio konferenciju dovesti na Balkan i povezati se s kolegama koji rade u regiji.
One naglašavaju da višestruki društveni identiteti nisu teret nego talent i prilika, nešto što treba slaviti. Osim toga, za ovogodišnju EuPRA konferenciju prvi put je osigurano 20 stipendija za učešće, te je prioritet dat učesnicima koji su slabijeg imovnog stanja, dolaze iz manjinskih zajednica ili konfliktnih područja. EuPRA na ovaj način nastoji pružiti podršku kolegama koji do sada nisu imali slične prilike za rad i omogućiti istraživačima iz različitih sredina da se upoznaju i izgrade nove veze.
Velma Šarić iz Centra za postkonfliktna istraživanja navela je da je zajedničko organizovanje EuPRA konferencije u Sarajevu prilika da se međunarodna zajednica istraživača mira dovede na mjesto gdje se mirovni rad i dalje uveliko odvija. Bosna i Hercegovina se u istraživanju mira često tretira kao studija slučaja, pa ovakav događaj omogućava promjenu tog odnosa i daje priliku da lokalno znanje i iskustvo rada u postkonfliktnom društvu direktno oblikuju ovu oblast.
„Za naš tim ovo je rijetka prilika da povežemo bh. mirovnjake, mlade ljude i partnere s istraživačima, aktivistima i umjetnicima iz cijele Evrope i šire“, rekla je Šarić.
Tri sesije sa glavnim uvodničarima (Mwendike, Lazić i Möller) su otvorene za lokalnu publiku, a svi zainteresovani za prisustvo mogu se javiti na [email protected].
