Banja Luka poručuje: Dopustite nam da dišemo punim plućima

Studenti Medicinskog Fakulteta, Univerziteta u Banja Luci. (Foto: Klima bez dima / Agencija Media Publikum)

Duvan je u Evropu stigao još u 16. vijeku. U početku je bio dostupan samo višim klasama društva i muškacima, međutim, danas je rasprostranjen širom svijeta i veoma lako dostupan svakome.

Duvan je danas sastavni dio cigareta u kojima se nalazi katran i još sedam hiljada drugih materija štetnih za čovjeka i okolinu. Žrtve štetnosti duvanskog dima nisu samo pušači, već i svi ljudi oko njih koji udišu dim koji izlazi iz cigarete, kao i onaj koji pušači ispuštaju iz usta.

Negativan uticaj cigareta na zdravlje čovjeka primjećen je još početkom 20-og vijeka, međutim još uvijek u mnogim zemljama svijeta nisu poduzete mjere kojima bi se smanjila izloženost vazduhu koji je zagađen duvanskim dimom. Jedna od tih država je i Bosna i Hercegovina (BiH) u kojoj je za razliku od razvijenih evropskih, te Sjedinjenih Američkih Država, pušenje u javnim zatvorenim prostorima i dalje dopušteno. Na ovaj način direktno je ugroženo zdravlje, ne samo pušača, nego upravo nepušača koji nemaju izbora nego udisati onečišćeni vazduh oko sebe.

Kako bi se ova slika naše zemlje promijenila i kako bi našu sredinu učinili zdravijom, pokrenuta je inicijativa pod nazivom „Klima bez dima”, u sklopu koje su održani informativni i edukativni događaji širom BiH. Jedan takav događaj održan je u Banja Luci, 31. januara povodom Dana bez cigareta. Događaj pod nazivom „Život u dimu: Spasi me” je upriličen kroz prisustvo studenata Medicinskog fakulteta iz Banja Luke, malih pjevača iz muzičke škole MaMa Vox i građana Banja Luke. Svoje mišljenje sa nama podijelili su građani Banja Luke kojima je ovaj događaj privukao pažnju, te organizatori inicijative.

Specijalni performans mladih horista vokalnog ateljea MAMA VOX. (Foto: Klima bez dima / Agencija Media Publikum)

„Svakodnevno sam izložena duvanskom dimu, nažalost, ali Bože moj, šta bih sad. Ja nisam pušač, ne pušim, suprug je na inicijativu mene i kćerke prestao da puši prije četiri godine, tako da smo ipak pomogle. Zaista bih bila srećna da ova inicijativa zaživi, prvenstveno zbog djece”, navodi Mirjana (43) iz Banjaluke.

Sa njom se slaže i Zoran (51), još jedan zabrinuti roditelj. „Većina roditelja se slaže sa ovom inicijativom i vjerujem da će ona zaista uspjeti.”

Nataša (37), jedna od učesnica događaja objasnila je: „Najviše mi smeta dim na javnim površinama, pogotovo u tržnim centrima i to što nigdje ne postoji prostor gdje duvanski dim može biti odvojen od djece. Nažalost, ne možemo djecu izolovati, stalno su izložena tome. Ja se iskreno nadam da će ova inicijativa zaživjeti. Ja ću svoj doprinos i podršku dati i nadam se da će se i drugi više uključiti.”

Najveću zabrinutost pokazali su roditelji koji, iako ne konzumiraju cigarete, ne uspijevaju svoju djecu sačuvati od izloženosti duvanskom dimu. Mladi ljudi, često naviknuti na dim, ne pridaju mu prevelik značaj.

Tako navodi i Srđan (24): „Bio sam u zemljama u kojima je zabranjeno pušenje na javnim mjestima. Ovdje mi vjerovatno ne smeta jer svi iz mog društva puše. Sigurno da utiče loše po zdravlje i podržavam inicijativu da se smanji duvanski dim na javnim mjestima.”

Stručno mišljenje smo dobili od studentice medicine Tatjane Grabovac. „Duvanski dim je izuzetno štetan i dovodi do porasta broja karcinoma pluća, prvenstveno. Ali osim toga i oboljelih od drugih oboljenja. Pušenje utiče i na druge organske sisteme, dovodi do porasta broja oboljelih od kardio-vaskularnih oboljenja, a takođe kod muškaraca može da dovede do impotencije, kod žena može dovesti do vanmateričnih trudnoća, a može dovesti i do sljepila.”

Tatjana Grabovac zajedno sa kolegicom sa Medicinskog Fakulteta, Univerziteta u Banja Luci. (Foto: Andrea Aleksić)

Tatjana je objasnila da, iako niko u njenoj bližoj okolini ne puši, sa duvanskim dimom se najčešće susreće kada izlazi u klubove i kafiće sa prijateljima. ,,Trebamo skrenuti pažnju da pasivni pušači ne svojom voljom bivaju izloženi duvanu što povećava rizik za oboljevanje od bolesti. ,,Klima bez dima” i slične inicijative imaju edukativni karakter i cilj im je da što više animiraju ljude kako bi bolje razmislili o svojim životnim odlukama ili donjeli konačnu odluku da ostave cigarete.”

(Foto: Media Publikum Agency / Agencija Media Publikum)

Pušenje je ovisnost prisutna u našem društvu već više od pet vijekova. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine, 5 miliona ljudi umre direktno od posljedica pušenja, a dodatnih pola miliona smrtnih slučajeva pripisuje se efektima pasivnog pušenja. Duvan ubija više od tuberkuloze, HIV/AIDS virusa i malarije zajedno i, prema procjenama, mogao bi odnjeti živote više od 1 milijarde ljudi tokom 21. vijeka, ako se ne preduzmu efikasne mjere.

Prema riječima naše sagovornice Tatjane, na pušenje trebamo gledati kao na ,,jedan od faktora rizika koji mi sami možemo prevenirati i tako smanjiti mogućnost od karcinomskih i sličnih oboljenja. Konci su u našim rukama, a svi zaslužujemo zdrav i dugoročan život.”


 

Inicijativa ,,Klima bez dima” je pokrenuta  u okviru projekta ,,Smanjenje faktora rizika za zdravlje u Bosni i Hercegovini”, kojeg podržava Vlada Švicarske, a sprovodi Svjetska banka u BiH u partnerstvu sa entitetskim ministarstvima zdravstva, entitetskim institutima za javno zdravstvo i ostalim lokalnim zainteresovanim grupama. Kako bi saznali više o inicijativi Klima bez dima i potpisali obećanje podrške zaštiti građana od izloženosti pasivnom pušenju, posjetite www.klimabezdima.com.

 

Andrea Aleksić

Andrea Aleksić je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Banja Luke. Trenutno se nalazi na master studijama iz Međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci. Zanima je volonterizam i međunarodna saradnja mladih.

Vezani članci

Mladi zajedno za pomirenje
Sa ciljem prevazilaženja predrasuda i kreiranjem prostora za mlade, gdje mogu iznijeti svoja mišljenja, doprinjeti razvoju zajednice, a istodobno da budu uvaženi i poštovani, formirana je platforma “Mladi za pomirenje”.
Ko sam ja?
Šta je Bosanac i Hercegovac u Bosni i Hercegovini, i postoji li on uopšte?

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu