Boko Haram: Porijeklo zla

Izvor: fotografija iz filma Boko Haram: Porijeklo zla

Kada ljudi čuju za Boko Haram, na šta obično pomisle? Većina ljudi se tada sjeti 276 Chiboka učenica koje je kidnapovala teroristička organizacija, nakon čega je uslijedila međunarodna kampanja “vratite naše djevojke”. Šta je motivacija iza ovakvih dijela, ko stoji iza Boko Harama, i koji su izvori ove grupe islamskih ekstremista?

Usred previranja, smrti i promjene vođe sekte, filmski reditelj Xavier Muntz pruža istorijsku perspektivu evolucije Boko Harama tokom nastavka borbi u Nigeriji. U svom dokumentarnom filmu Boko Haram: Porijeklo zla, Muntz je uključio svjedočenja žrtava, stranih humanitarnih radnika i ljudi koji su bliski osnivaču Boko Harama Mohammedu Yusufu. Pored ovih svjedočenja, u filmu su isprepletani arhivski snimci koji pokazuju harizmatični uticaj vođe grupe i zvjerstva sa kojima se suočavaju nevini civili.

Film je sniman u Maiduguriju u Nigeriji: rodno mjesto Boko Harama. Publika se upoznaje sa Mohamedom Yusufom, elokventnim predavačem koji je došao na vlast putem ciljane kampanje osuđujući političku korupciju i licemjerje nigerijske države Borno. U regionu sa stopom siromaštva od čak 69% , Yusuf je ubrzo dobio podršku od strane nezadovoljnih građana i mladih, igrajući na kartu njihove frustracije i nepovjerenja. Uspostavljen je savez između Yusufa i bivšeg guvernera Borna Ali Modua Sheriffa i stvoren je načelni sporazum: u zamjenu za podršku Yusufovih sljedbenika kao sredstvo za osiguranje njegovog izbora u vladu, Sheriff će uvesti šerijatsko pravo u pokrajinu. Ubrzo nakon što je ovaj savez propao, radikalizacija Boko Harama je dovela do nasilnog ustanka i sukoba između militantne islamske grupe i nigerijskih snaga bezbjednosti. Tokom pobune 2009. godine, nigerijske policijske snage su ubile Yusufa ispred glavnog štaba policije u Maiduguriju. Posle Yusufovog pogubljenja, njegov zamjenik Abubakar Shekau je preuzeo kontrolu nad sektom. Radikalne tendencije grupe bile su jasne kroz  terorističke napade i korištenje crne zastave islamske države (ID). Ono što je jednom bila grupa protiv elita i “loših muslimana”, sada je proširila svoje nadležnosti i obuhvatila hrišćane. Njihova kampanja nasilja donjela je više od 32.000 mrtvih i 2 miliona raseljenih ljudi.

Nakon balkanske premijere Boko Haram: Porijeklo zla  tokom WARM festivala 2017 u Sarajevu, Muntz, koji radi za francusko-njemačku TV mrežu Arte , govorio je o ličnoj motivaciji za produkciju filma. On je govorio o tome kako je Arte – mreža koja pruža kulturni program sa ciljem podsticanja razumijevanja među Evropljanima – emitovao film o IDIL-u tokom jedne od njihovih redovnih tematskih večeri. Emitovanje je izazvalo mnoštvo pitanja među gledaocima koja su otkrila nedostatak istorijskog znanja o Boko Haramu i njihovom porijeklu, koji su katalizirali njegovu želju da popuni neke od ovih praznina. Istorijski kontekst je ključan za razumjevanje kako su radikalne grupe poput Boko Harama sposobne da uspostave vlast i pretvore ideološke principe u masakre i terorističke akcije. Dokumentarni film tako daje publici uvid u ideološku privlačnost IDIL-a, kao i u trenutnu reputaciju grupe u Africi. Tokom diskusije, Muntz je istakao i druge paralele između grupa kao što je sve veća podudarnost Boko Haram video snimaka sa onima koje proizvodi IDIL.

Svjedok tokom davanja iskaza. (Izvor: fotografija iz filma Boko Haram: Porijeklo zla)

Osim pružanja uvida u ličnu motivaciju za snimanje filma, Muntz je pomenuo i neke od izazova sa kojima se susreo tokom produkcije. Za samo 30 dana koliko je imao dozvolu za snimanje u Maiduguriu i organizovao sve intervjue, Muntz je izgubio pasoš, bio je izložen hapšenju i protjerivanju iz zemlje i zadržan je u pritvoru dok su njegovi dokumenti obrađeni. Muntz je takođe imao poteškoća sa vladinim zvaničnicima Nigerije jer su se aktivno miješali u pokušaju da ga obeshrabre da napravi dokumentarac, ali je on i iznad bezbrojnih prepreka pribavio svjedočenja svjedoka i žrtava, od kojih su mnogi živjeli u logorima za interno raseljena lica. Njegovi ispitanici su se suočili s ogromnim pritiskom i zastrašivanjem od strane pripadnika vojske i operativaca Boko Harama koji su bili smješteni u logorima, pa je Muntz morao pronaći način da efikasno sprovodi intervjue bez zastrašivanja. On je postigao dogovor sa stražarima kako bi svjedoke izvodio iz logora u obližnji hotel u kojem je boravio. Što se tiče postupka izbora sagovornika, Muntz kaže: “ti ljudi su izabrani zato što su željeli da pričaju, željeli su da ispričaju svoju priču.”

Diskusija sa direktorom Xavierom Muntzom nakon balkanske premijere “Boko Haram: Porijeklo zla”, tokom WARM festivala 2017 u Sarajevu. (foto: Struan Kennedy)

Muntz je svjedocima i žrtvama omogućio da ispričaju svoja iskustva svijetu i informisao ljude o patnjama koje im je zadala grupa ljudi čije ime prevedeno znači: “zapadno obrazovanje je zabranjeno”.

Pored toga što pokazuje rast Boko Harama, film takođe šalje poruku o važnosti odgovornosti i stavlja naglasak na obrazovanje kao sredstvo koje daje smisao životima djece. Vođe zajednica zagovaraju tezu da je država dužna da obezbjedi prostor djeci da se izraze, ali nigerijska vlada doprinosi samo 1,5% BDP-a i 6% od svog budžeta za obrazovanje. Nadalje, kako im samo ime kaže, borba protiv zapadnog obrazovanja je jedan od primarnih ciljeva Boko Harama i njihove akcije su uspješno uskratile obrazovanje za više od 10 miliona djece. Ovo je najveći broj neobrazovanih mladih u svijetu i glavna karika za održavanje ciklusa siromaštva. Ova situacija takođe ostavlja djecu podložnu regrutovanju od strane Boko Harama, što opet nastavlja ciklus nasilja i ugnjetavanja.

Iskorjenjivanje Boko Harama je veoma težak poduhvat. Ipak, Muntz smatra da je ovo moguće i da je veći akcenat na obrazovanju i eliminaciji korupcije i nepravde neophodan kako bi se vodila borba protiv zla koje i dalje utječe na region.

Balkanska premijera “Boko Haram: Porijeklo zla” održana je u sklopu 4. WARM festivala koji je organizovan u Sarajevu od 28. juna do 2 jula 2017. godine u organizaciji WARM Fondacije u saradnji sa Centrom za postkonfliktna istraživanja (CPI) . Festival okuplja umjetnike, novinare, akademike i aktiviste koji rade u oblasti savremenog konflikta.

Sindy Chaidez

Sindy je magistrirala sa trojnom diplomom iz Evropskih studija na Kingston University London, Collegium Civitas Warsaw i Universita degli Studi di Siena na temu Ljudska prava i studije genocida, a pored toga posjeduje i diplomu iz Političkih nauka pri Univerzitetu Nevada, Las Vegas. Sindy je radila kao pripravnik u Centru za postkonfliktna istraživanja (CPI), a prije toga je radila kao koordinator za zajednice u školama u Sjevernoj Nevadi na projektima koordinacije događaja i programa namjenjenim studentima. Njen interes na polju prevencije genocida i izgradnje mira rezultirao je pripravništvom za međunarodnu konferenciju Regije velikih jezera koju organizuje Ugandan National Committee on Genocide Prevention. Tokom svog boravka u regiji, Sindy je obavila istraživanje o mehanizmima tranzicijske pravde na području Velikih jezera sa ciljem doprinošenja institucionalnom znanju za Centre for Governance, Peace, and Security (GAPS).

Leslie Woodward

Leslie Woodward je menadžer za razvoj Balkan Diskursa. Leslie je diplomirala biologiju na Univerzitetu Baylor i magistrirala međunarodne studije u Josef Korbel školi međunarodnih studija na Univerzitetu Denver. Dobila je naprednu sertifikaciju u izradi programa za izgradnju mira od strane Instituta za obuku i istraživanje mira u Rumuniji (PATRIR) i radila je u Keniji, Bangladešu i Bosni i Hercegovini na raznim projektima izgradnje mira i razvoja.

Vezani članci

Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio I)
Ova višedjelna serija ima za cilj da istraži različita gledišta bosanskih migracija u Njemačkoj, te da predstavi lične doživljaje migranata i njihove djece, ne samo kako bi se podstakla diskusija o zajedničkim iskustvima bosanskih migranata, već kako bi se razmotrile proširene teme i uticaj njihovih priča.
Nekad je ubijalo, a sada je vaza za cvijeće
Na sarajevskoj Baščaršiji, neke zanatske radnje turistima nude nesvakidašnje suvenire. To su objekti iz rata koji inače služe kao podsjednici na krvavu i burnu prošlost Bosne i Hercegovine, ali su u ovom slučaju pretvoreni u nešto prelijepo.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu