Uprkos nedostacima, kojih su svjesni, iz Odjeljenja za podršku poručuju da stalno rade na poboljšanju svojih resursa kako bi mogli služiti svjedocima i državi Bosni i Hercegovini.
Svjedoci u predmetima ratnih zločina su od krucijalnog značaja za dokazni postupak, a podršku kako ne bi svjedočenjem izazvali dodatne posljedice za psihičko, fizičko i zdravstveno stanje, kao i logističku pomoć prilikom dolaska u Sud Bosne i Hercegovine, pruža im Odjeljenje za podršku svjedocima.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine primjenjuje se Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka a kojim se osiguravaju mjere zaštite u krivičnim postupcima, kao i Zakon o programu zaštite svjedoka, a kojim se osigurava zaštita svjedocima prije, tokom i nakon krivičnog postupka kako bi se omogućilo slobodno i otvoreno svjedočenje.
Svjedok pod prijetnjom, kako je definisano zakonom, je osoba čija je osobna sigurnost ili sigurnost njegove porodice dovedena u opasnost zbog njegovog učestvovanja u postupku, kao ishod prijetnji, zastrašivanja ili sličnih radnji u vezi njegova svjedočenja, ili svjedok koji smatra da postoji razuman temelj za bojazan da bi takva opasnost vjerovatno proistekla kao posljedica njegovog svjedočenja.
Ugroženi svjedok, prema zakonu, jeste svjedok koji je ozbiljno tjelesno ili duševno povrijeđen okolnostima pod kojima je kazneno djelo počinjeno ili koji pati od ozbiljnih duševnih poremećaja koji ga čine izuzetno osjetljivim ili dijete i maloljetnik.
Sud Bosne i Hercegovine određuje mjere zaštite svjedoka u predmetima koji se vode pred tom državnom institucijom i najčešće je riječ o upotrebi elektronskih uređaja za promjenu glasa i/ili slike, svjedočenje iz posebne prostorije i ulazak u sud s drugog, diskretnijeg, ulaza s kojim čak ni osoblje nije upoznato i stavljanje inicijala umjesto imena i prezimena svjedoka. Zaštitne mjere mogu ostati na snazi i 30 godina nakon izricanja presude, ovisno šta Sud u datom predmetu odredi. Nasuprot tome, čini se krivično djelo – otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka.
Zaštitne mjere za svjedoka donose se kada se razmotri više faktora, među kojima su vrsta zločina, psihičko stanje svjedoka, neposredni nivo prijetnji ili zastrašivanja. Odjeljenje za podršku svjedocima koordinira aktivnosti s Jedinicom za zaštitu svjedoka Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA-e) kada je riječ o zaštićenim svjedocima.
Nakon što procijene psihičko stanje svjedoka, Odjeljenje za podršku svjedocima može zatražiti da bude uz svjedoka tokom svjedočenja u sudnici.
Alma Taso-Deljković, šefica Odjeljenja za podršku svjedocima Suda BiH, kazala je da se ne bave psihoterapijom iako su psiholozi već samo procjenjuju psihičko stanje svjedoka za suđenje.
„Jedna od prvih stvari koje radimo jeste da shvatimo šta žrtva očekuje od suda tokom cijelog procesa. Na kraju slučaja uvijek postoji mogućnost da žrtva neće biti ispunjena ili zadovoljna, ali tim za podršku to može ublažiti koliko god je to moguće tako što će od početka iznijeti sva očekivanja“, kazala je Taso-Deljković.
Tim Odjeljenja za podršku svjedocima nisu tu da pomognu svjedoku da prebrodi traumu ili da priča o ličnim poteškoćama s kojima se suočava. Njihov posao je da objasne različite faze suđenja i da budu uz svjedoka kada budu pozvani da svjedoče. Ali njihov obim je na kraju ograničen samo na potrebe svjedoka na suđenju.
„Kada se suđenje završi, naš posao je gotov“, objasnila je Taso-Deljković. Iako je Odjeljenje za podršku svjedocima osnovano da funkcioniše na ovaj način, to implicira da svjedoci više nemaju koristi od podrške Odjeljenja nakon izricanja presude. Međutim, svjedočenje može iznova otvoriti stare rane. U tom smislu, dugoročna rješenja i podrška nisu izvodljivi.
Svjesno nedostataka, Odjeljenje za podršku svjedocima Suda BiH nastoji unaprijediti resurse. Taso-Deljković je navela da se svjedoci uvijek podstiču da se jave ako im zatreba bilo kakva pomoć. „U slučaju da im je potrebna psihološka podrška ili imaju problem, upućujemo ih ka centrima za mentalno zdravlje i na socijalne radnike“, rekla je Taso-Deljković.
Priroda posla čak utiče i na sam tim za podršku svjedocima. „Veoma je važno imati dobar tim za rad. Iako razumiju prirodu svog posla, važno je poznavanja vlastitih granica.“, kazala je Taso-Deljković, dodavši da ako slučaj postane isuviše težak, pružaju podršku jedno drugom.
Sud BiH u narednom periodu će sarađivati s Odjeljenjem za podršku svjedocima na istraživanju o djelotvornosti podrške koju su svjedoci dobili tokom krivičnog postupka. Istraživanje će biti slično onom koje je sproveo Međunarodni krivični sud za Jugoslaviju 2015. godine. Rezultati će im omogućiti da unesu promjene i unaprijede način rada kako bi bolje služili svjedocima na suđenju.
