Turističke agencije u Sarajevu su počele s radom odmah nakon završetka rata. Prvi poslijeratni turisti počeli su dolaziti u grad 1996. godine, samo nekoliko mjeseci nakon opsade.
Iako dolaze iz različitih gradova, četvoro mladih književnika spaja velika ljubav prema pisanoj riječi, a svojim primjerom pokazuju da književnost u Bosni i Hercegovini nije na izdisaju.
Ivo Andrić je još uvijek jedini dobitnik Nobelove nagrade za književnost s prostora svih država bivše Jugoslavije, koji je motive za svoja djela pronalazio u Bosni, a jedne prilike je izjavio: „Bosna je moja duhovna domovina“.
Klima i tlo u Hercegovini pogoduju razvoju jedne od najkonzumiranijih biljaka – duhana, takozvanog „žutog zlata“, koje je osiguravalo financijske prihode brojnih hercegovačkih obitelji. Dok se pokušava vratiti prepoznatljivost hercegovačkog duhana, sjećanje na tradiciju je ovjekovječeno otvaranjem Muzeja duhana u Ljubuškom.
Luka Ćurguz, 24-godišnji Banjalučanin, tjelesno oštećenje s kojim se rodio ne može da nazove svojom prednošću, ali smatra da ga čini posebnim i prepoznatljivim u ostvarivanju zavidnih sportskih rezultata i muzičkoj karijeri, gdje učestalo niže uspjehe, a preko koje želi rodnu Banjaluku i našu državu da stavi na mapu elektronske muzike.
Iako smo suočeni s jednom od najvećih kriza od rata, nacionalističko-političkom retorikom i huškačkim narativima, ulična umjetnost u glavnom gradu Bosne i Hercegovine (BiH) otkriva mogućnost pomirenja i mirne koegzistencije u društvu polarizovanom ratnim ranama.