Klima i tlo u Hercegovini pogoduju razvoju jedne od najkonzumiranijih biljaka – duhana, takozvanog „žutog zlata“, koje je osiguravalo financijske prihode brojnih hercegovačkih obitelji. Dok se pokušava vratiti prepoznatljivost hercegovačkog duhana, sjećanje na tradiciju je ovjekovječeno otvaranjem Muzeja duhana u Ljubuškom.
Luka Ćurguz, 24-godišnji Banjalučanin, tjelesno oštećenje s kojim se rodio ne može da nazove svojom prednošću, ali smatra da ga čini posebnim i prepoznatljivim u ostvarivanju zavidnih sportskih rezultata i muzičkoj karijeri, gdje učestalo niže uspjehe, a preko koje želi rodnu Banjaluku i našu državu da stavi na mapu elektronske muzike.
Iako smo suočeni s jednom od najvećih kriza od rata, nacionalističko-političkom retorikom i huškačkim narativima, ulična umjetnost u glavnom gradu Bosne i Hercegovine (BiH) otkriva mogućnost pomirenja i mirne koegzistencije u društvu polarizovanom ratnim ranama.
Mlada arhitektica iz Sarajeva Emina Arapčić već duže vrijeme eksperimentiše i radi s betonom. Iz tog hobija nastao je 2016. godine ,,ON.design“ kao projekat kojim je pokušala da objedini i predstavi svoje ideje i rad s betonom široj publici.
Redizajn i restauracija starog namještaja – to je ono čime se bavi Lejla Selimović, po struci diplomirana pravnica. Trošan i stari namještaj Lejla već osam godina pretvara u nešto što je moderno i privlačno za kupce. Sam početak se, kako kaže, odvijao spontano i neproračunato, iz čiste ljubavi.
Stotine djece trčalo je po Kosmaju, Kozari, Sutjesci i drugim značajnim mjestima nastalim u spomen žrtava Drugog svjetskog rata. Sada su te posjete rijetke, a neki spomenici godinama nisu dočekali turiste.