Abrašević: Razigrani šator i utočište

Foto: Denis Ruvić

Tokom skoro dva desetljeća rada, niti jednu marku vlast nije izdvojila za podršku Omladinskom kulturnom centru (OKC) Abrašević, mjestu koje u Mostaru služi kao poligon za okupljanje, druženje i stvaranje jedinstvenog sadržaja mladih ljudi. Povijest Abraševića mnogo je duža no što je mostarskoj javnosti poznato, ali cilj je nepromijenjen.

„Radničko kulturno-umjetničko društvo (RKUD) Abrašević osnovano je još 1926. godine s ciljem razvoja kulturnog života tadašnjeg radništva. Rad je kroz 20. stoljeće prekidan i ponovno pokretan, ovisno o povijesnim mijenama koje bi Mostar zahvatile. Ponovno rađanje ideje Abraševića kao mjesta emancipacije nalazimo na prijelazu milenija. U rasulu poslije ratova 90-ih, mladi ljudi iz niza novih omladinskih organizacija, usmjereni ka budućnosti, imaju isti cilj i želju – osvojiti slobodan prostor za nezavisnu misao i alternativni kulturni razvoj“, kaže jedan od dionika oživljavanja novog ,,Abraša“, Husein Oručević.

Od početnih skvotiranja, raznih devastiranih prostora i entuzijastičnog rada na održavanju tada prijeko potrebnih alternativnih kulturnih i aktivističkih radnji, tvrdi Oručević, stečeno je iskustvo otpora općem beznađu te je ideja ozbiljnijeg zajedničkog rada mladih postala konkretnija. 

Husein Oručević, djelatnik OKC Abrašević koji je zaslužan za njegovu obnovu (Foto: Denis Ruvić)

Nekoliko mirovnjačkih organizacija razvijalo je ideju objedinjavanja svog rada pod jednu krovnu organizaciju, a 2003. godine ključnu ulogu u tome igrao je projekt ,,Mobilnih kulturnih kontejnera“ – projekt koji je vodio Achim Koch a podržala misija OSCE-a u BiH. U sklopu projekta mladima širom razorenog Balkana pruženo je mjesto susreta i tolerancije u improviziranim prostorijama. Tadašnji slogan U obranu naše budućnosti, kaže Oručević, možda i najbolje opisuje nastanak Omladinskog kulturnog centra Abrašević.

„Te godine bilježi se i mukotrpna sudska borba s Gradom za priznavanje vlasništva nad današnjim prostorom. Srušena zgrada nekadašnjeg Radničkog kulturno-umjetničkog društva na bulevaru tada se još uvijek pokušava svojatati kao ratni politički plijen. No, OKC Abrašević ipak i službeno postaje pravni nasljednik nekadašnjeg RKUD-a, što je ovoj novoj nevladinoj organizaciji tada omogućilo i da postane jedina na Balkanu te jedna od rijetkih u Europi koja u svom vlasništvu ima tako veliki prostor“, kaže Oručević, poznati mostarski aktivist.

Samo ime Abrašević, pojašnjava, tijekom prošlog stoljeća nosilo je mnogo takvih društava. Prezime je to stradalog srpskog pjesnika Koste Abraševića, koji je svojom revolucionarnom poezijom slavio upravo ideje zajedništva, slobode i radničke borbe. 

„RKUD Abrašević u Mostaru je imao zadatak emancipacije radništva u onih, ne tako davno osvojenih, osam sati za kulturno uzdizanje. Bio je rasadnik novih ideja, umjetnosti i kulture uopće, pa tako brojne kulturne institucije nastale kasnije u Mostaru svoje početke mogu pronaći upravo ovdje. Kazališnih, glazbenih, plesnih i raznih drugih kulturnih i zabavnih programa RKUD-a stariji Mostarci se s nostalgijom sjećaju i danas“, ističe Oručević.

Program koji je novi Abrašević 21. stoljeća po ponovnom osvajanju prostora za emancipaciju ponudio svojim sugrađanima bio je jedini progresivan, prema budućnosti usmjeren kulturni sadržaj dostupan u Mostaru. Upravo u njemu nastaju događaji poput Mostar Intercultural Fest-a, Street Arts-a, Festivala kratkog filma a tu su prve koncerte održali glazbenici poput grupe Zostera i Damira Avdića Diplomtza, kao i mnogi drugi kvalitetni bendovi iz inozemstva. 

Danas je OKC Abrašević središnje mjesto alternative za mlade s pregršt kulturnih i umjetničkih događaja. (Foto: Denis Ruvić)

,,Abraš“ je njegovao brojne mirovnjačke i alternativne događaje koji su okupljali ljude i s njima kroz ove sadržaje razvijali ideju društvenog i kulturnog razvoja. OKC je, prisjeća se Oručević, imao ključnu ulogu i u najtežim trenutcima Mostara.

„Abrašević je djelovao i umjesto gradskih institucija. Pružao je film, kazalište, koncerte i društveni dijalog kad u Mostaru mjesta nije bilo ni za što od navedenog. Abrašević je pružao utočište i otvarao svoja vrata i isključenim pojedincima i grupama u našem društvu, podržavao je socijalno ugrožene, obespravljene, LGBT zajednicu, ali i sve one koji svoje mjesto nisu nalazili u duboko podijeljenom gradu kakav je Mostar. Sve ovo, prilagođeno suvremenom kontekstu i potrebama, Abrašević nastoji obavljati i danas“, kaže Oručević.

Abrašević je, kaže on, razigrani šator ispod kojeg se pojavljuju ideje, nekad loše i beskorisne, a nekada dobre, korisne i dugoročne. U tom kontekstu, osnovna ideja Abraševića je da predstavi i donese Mostaru nove, hrabre, eksperimentalne i angažirane trendove u kulturi, glazbi, umjetnosti, ali i društveno-političkoj praksi te ih proba ugraditi u ovaj grad kroz angažman i odgovornost pojedinaca koji cijene spomenute vrijednosti.

Ovaj članak je ranije objavljen u prvom izdanju MIR Magazina. MIR Magazin je godišnja publikacija i platforma za mlade inovativne ljude koju su razvili Centar za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskurs. Posvećen je pojedincima i organizacijama koje su nam ostavile u naslijeđe čvrste temelje za nastavak naše borbe za mir i pravdu.

Marko je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Mostara. Diplomirao je odnose s javnošću na Filozofskom fakultetu u Mostaru, a trenutno se nalazi na magistarskom studiju u Zagrebu. Marko je zaposlen u PR agenciji u Hrvatskoj te je suradnik internet portala Bljesak.info. Novinarska područja zanimanja su teme vezane s trošenjem proračunskog novca, kao i teme socijalnog prava.

Vezani članci

Osvrt na mračni turizam u Bosni i Hercegovini
Mračni turizam (ENG: dark tourism) veže se za područja u kojima su počinjeni ratni zločini, genocid, teror ili su specifični po strašnoj prošlosti. Web stranica dark tourism za Bosnu i Hercegovinu navodi Sarajevo, Srebrenicu i Mostar kao mjesta koja mogu turistima ponuditi mračni turizam. 
Nakon 20 godina od Dejtona: BiH korača naprijed
Nakon 20 godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma BiH suočava se sa izazovima kao što su korupcija, visoka stopa nezaposlenosti mladih, lošim društvenim i ekonomskim uvjetima, kao i manjkom političke volje da se implementiraju reforme. Pišu: Mads H. Jacobsen i Andreas W. Rasmussen.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu