Škola „Prijedor24“: Učenje o činjenicama iz prošlosti doprinosi izgradnji mira

Naslovna foto: Arhiv CPI.

Međunarodna omladinska škola “Prijedor24” okupila je 25 mladih iz Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta, a s ciljem učenja o bosansko-hercegovačkoj prošlosti zasnovanoj na sudski utvrđenim činjenicama, kao i posvećenosti u izgradnji kulture sjećanja, zagovaranja pravde i pomirenja.

Centar za postkonfliktna istraživanja i Memorijalni centar Sarajevo organizirali su Međunarodnu omladinsku školu “Prijedor24”, koja je održana u Prijedoru, a učesnici su obišli najveću masovnu grobnicu Tomašica, u kojem su snage bosanskih Srba zakopali preko 435 tijela. Studenti su posjetili i logor Trnopolje, te se pridružili obilježavanju Dana bijelih traka, odajući počast za 3.176 ubijenih Prijedorčana. Također, prisustvovali su i Međunarodnoj konferenciji logori u Bosni i Hercegovini, a na kojoj su govorili domaći i strani novinari, stručnjaci, naučnici i preživjeli zločina, logoraši iz Prijedora, Foče, Mostara, Bratunca i Sarajeva, a s ciljem spoznaje o korištenju logora kao metoda etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini.

Ahmed Kulanić, direktor Memorijalnog centra Sarajevo, prilikom otvaranja škole “Prijedor24” istaknuo je važnost obrazovanja mladih o historijskim događajima iz bliske prošlosti, naglašavajući doprinos ovakvih inicijativa očuvanju kolektivnog sjećanja i razumijevanja prošlosti. „Naša misija je edukacija i očuvanje historijskih činjenica. Zadovoljstvo nam je vidjeti zainteresiranost mladih za učenje o našoj prošlosti i nadamo se da će ova škola preći u tradiciju“, kazao je Kulanić.

Centar za postkonfliktna istraživanja i Memorijalni centar Sarajevo organizirali su Međunarodnu omladinsku školu Prijedor24 u Prijedoru. Foto: Arhiv CPI.

Amina Sejfić, projekt menadžerica Centra za postkonfliktna istraživanja, pojasnila je da je razumijevanje zločina počinjenih u Prijedoru ključno iz nekoliko razloga. Osvrnuvši se na razorne posljedice mržnje i netolerancije, kazala je da nam oni služe kao snažna lekcija o važnosti ljudskih prava i pravde.

„Učenje o ovim zločinima potiče empatiju i posvećenost sprečavanja budućih. Osigurava da se sjećanja na žrtve i preživjele poštuju i da njihova patnja ne bude zaboravljena. Mladi su arhitekti sutrašnjice. Pružajući im sveobuhvatno obrazovanje koje naglašava kritičko razmišljanje, empatiju i vrijednost ljudskog dostojanstva, opremamo ih alatima potrebnim za izgradnju pravednijeg i mirnijeg svijeta“,dodala je Sejfić.

Učesnici škole “Prijedor24”  su obišli masovnu grobnicu Tomašica predvođeni Jusufom Arifagićem, predsjednikom Udruženja logoraša Kozarac i preživjelim Ibrahimom Kahrimanovićem. Masovna grobnica Tomašica otkrivena je na lokalitetu rudnika Tomašica 2013. godine, oko 20 kilometara od Prijedora.

Dokazi pokazuju neizrecive užase

Arifagić i Kahrimanović su pojasnili na kojoj su veličini prostora bili pronađeni posmrtni ostaci, te kako su koristili ogromne količine zemlje da prikriju posmrtne ostatke. Prema svjedočenjima, veliki broj ljudi ali i mašina bio je angažovan za dovoženje, ukopavanje, prikrivanje i premještanje posmrtnih ostataka ubijenih Prijedorčana.

Masovnu grobnicu Tomašica otkrile su vlasti Bosne i Hercegovine u septembru 2013. godine u blizini velikog rudarskog kompleksa, 15 do 20 kilometara jugoistočno od Prijedora. Foto: Arhiv CPI.

Posmrtni ostaci žrtava koji su ekshumirani iz grobnice Tomašica, ubijani su u logorima Omarska, Keraterm, gradu Prijedoru, Kozarcu, Hambarinama, Čarakovu, Zecovima, Bišćanima i tako dalje.

Posmrtni ostaci iz grobnice Tomašica premještani su u sekundarnu masovnu grobnicu Jakarina kosa. Broj ekshumiranih iz Tomašice i Jakarine kose je preko 800 posmrtnih ostataka ubijenih.

Sudija Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, kazala je da obimni dokazni materijali izvedeni pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) pokazuju da su, u okviru logora u Prijedoru, zatočenici podvrgavani neizrecivim užasima, uključujući premlaćivanja, silovanja, seksualno nasilje, mučenje i pogubljenja, kao i zlostavljanja, ponižavanja i psihološka maltretiranja.

Osim toga, kako je navela Santana, dokazi su pokazali da su logori Omarska, Keraterm i Trnopolje, između ostalih, bili dio šireg plana etničkog čišćenja koji je bio usmjeren protiv civila bosanskim Muslimana i bosanskih Hrvata.

Sudija Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT). Foto: Arhiv CPI.

„MKSJ je zaključio da je uspostavljanje tih logora bila posljedica namjerne diskriminacije protiv nesrpskog stanovništva. Također, je zaključio da su logori funkcionisali kao dio udruženog zločinačkog poduhvata u kojem su osoblje logora, vojni zvaničnici i političke vođe koordiniranim naporima zajedno doprinijeli krovnom udruženom zločinačkog poduhvatu koji je bio usmjeren na prisilno uklanjanje nesrpskog stanovništva opštine Prijedor“, dodala je sudija Santana na Međunarodnoj konferenciji logori u Bosni i Hercegovini.

S obzirom na temu konferencije, naglasila je da je važno primijetiti da su ljudi svih etniciteta bili žrtve zvjerstava u zatočeničkim logorima u Bosni i Hercegovini.

Međunarodnu konferenciju logori u Bosni i Hercegovini organizirali su Memorijalni centar Sarajevo i Udruženje logoraša Kozarac. Obraćajući se ispred logoraša Kozarac, Arifagić je kazao da konferencija treba da doprinese da sve podjele koje žive i egsistiraju među našim narodima u Bosni i Hercegovini, sve istine koje mislimo da su istine, te tri historije koje se pišu, kroz ovakve naučne skupove trebaju da prestanu postojati i da nemamo više podjela u bosanskohercegovačkom društvu.

„Mi trebamo naše zajedničke pobjede“, dodao je Arifović sa nadom da će ovakve konferencije doprinijeti istini koja je bitna za buduće generacije kojima moramo osigurati trajni mir kao najveće civilizacijsko dostignuće.

Kulanić je istaknuo važnost rada MKSJ, kasnije Mehanizma, zbog toga što „možemo govoriti o istini zasnovanoj na činjenicama“.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine je također izrazio zahvalnost i neizmjeran značaj prisustva studenata koji su došli da uče, spoznaju i saznaju kroz naučne i akademske rasprave šta se na ovom prostoru u srcu Evrope dešavalo 90-ih godina.

Učesnici škole “Prijedor24”  obišli su i logor Trnopolje, u kojem su bile zatvorene žene i djeca, ali i muškarci, te prostorije koje su, kako je kazao Arifagić, bile pretrpane ljudima a nerijetko i u potpunosti prekrivene ljudskom krvlju.

Kroz logor Trnopolje, prema podacima Haškog tribunala, prošlo je 23.000 logoraša. Poznat je i po logorašu sa žice, haškom svjedoku Fikretu Aliću. Otkrili su ga britanski mediji 5. augusta 1992. godine, kada su napravili fotografije izgladnjelih logoraša iza žice koje su završile na naslovnoj strani magazina Time. Mnogi logoraši su izvedeni iz logora Trnopolje i ubijeni, a među njima su i oni ubijeni na Korićanskim stijenama na planini Vlašić. Prema presudama, izvedeno je 200 logoraša i ubijeno na Korićanskim stijenama.

„Gradimo put ka pomirenju“

Ispred logora Trnopolje otvorena je izložba „Zidovi“ autora Nidala Šaljića. Izloženo je 27 fotografija nastalih na mjestima bivših logora i mjesta zatočeništva, među kojima su fotografije nastale u Višegradu, Bratuncu, Foči, Prijedoru i tako dalje. Autor je kazao da je riječ o jako važnom djelu bosanskohercegovačke historije.

Zahvalio se studentima koji su prisustvovali otvaranju izložbe, poslavši poruku mlađim generacijama da ne odustaju od učenja i proučavanja historije jer je samo na osnovu istine moguće stvarati i gajiti kulturu kolektivnog sjećanja.

„Smatram da je jako važno podsjećati javnost na zločine, kako bi bili svjesni svega onoga što se dešavalo, da budu upućeni i upoznati sa tim segmentom naše historije, koja je bolna i strašna“, kazao je Šaljić, kojem je izložba „Zidovi“ prva samostalna izložba, a koja je dio velikog projekta tokom kojeg će nastojati arhivirati sve preostale nekadašnje logore u Bosni i Hercegovini.

Izložbu Zidovi čini 27 fotografija od 6.000 fotografija koje je Šaljić snimio širom Bosne i Hercegovine. Foto: Arhiv CPI.

Izložba od 27 fotografija je dio od 6.000 fotografija koje je Šaljić napravio na širem prostoru Bosne i Hercegovine.

Omer Osmanović, ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo, kazao je da kroz umjetnost i sjećanje, kao što je izložba „Zidovi“, mi se ne samo prisjećamo prošlosti već i gradimo put ka pomirenju.

„Pomirenje nije jednostavan proces. Ono zahtjeva hrabrost da se suočimo s bolnim sjećanjima, spremnost da oprostimo i odlučnost da izgradimo bolju budućnost za sve nas. Mi moramo priznati i poštovati bol jedni drugih, i zajedno raditi na izgradnji društva koje je zasnovano na miru, pravdi i međusobnom poštovanju koje predstavlja ključ za trajni mir i stabilnost u regionu“, kazao je Osmanović, dodajući „neka nas prošlost uvijek podsjeća na važnost mira, a neka budućnost bude svjetla i puna nade za sve nas“.

Pohađanje škole “Prijedor24” bilo je zaista dirljivo iskustvo za Juliette Danjon iz Kanade, a koje joj, kako naglašava omogućava da izvan učionica shvati stvarnost rata i njegovih posljedica. Posjeta mjesta masovnih zločina, susret s preživjelima i naučnom zajednicom pružilo joj je neprocjenjive uvide u različite aspekte sukoba.

„Od ključne uloge koju su imali novinari u dokumentovanju istine do otpornosti i snage preživjelih, uspjela sam u potpunosti shvatiti važnost kolektivnog napora da se očuvaju sjećanja na one koji su patili i da se osigura da ti događaji nikada ne budu zaboravljeni“, kazala je Danjon.

Učesnici škole pridružili su se obilježavanju Dana bijelih traka. Foto: Arhiv CPI.

Učesnici škole “Prijedor24” pridružili su se obilježavanju Dana bijelih traka, koje je nesrpsko stanovništvo bilo primorano da nosi oko ruku kao sredstvo identifikacije. Bijele trake su vremenom pretvorile u dirljiv simbol patnji Prijedora. Tokom polaganja cvijeća za ubijeno 102 djece u Prijedoru, organizatori su podsjetili na nemogućnost izgradnje spomen obilježja zbog nedobijanja saglasnosti od gradskih vlasti.

Vezani članci

Sevdah: Čudesno kombinovanje riječi i nota
Izvorno vezana za Bosnu i Hercegovinu (BiH), sevdalinka je prešla bh. granice i duboko se ukorijenila u muzičke tokove zemalja zapadnog Balkana.
Multimedijalno takmičenje MIR
Centar za postkonfliktna istraživanja (CPI) poziva mlade iz zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo) da dostave kreativne multimedijalne sadržaje koji se bave temama vezanim za ideje mira, pomirenja i međukulturalnog razumjevanja u regionu Zapadnog Balkana.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu