Kako bismo shvatili masovne zločine u globalnom historijskom kontekstu ključno je povezivanje, kojim se doprinosi kritičkom promišljanju, pronalaženju pozitivnih saznanja, shvatanju općenito kako stvari funkcionišu i šta možemo iz njih naučiti. Ovo je jedna od metoda rada Centra za Holokaust i genocid u Johannnesburgu (JHGC) u Južnoafričkoj Republici, koji primjenjuje osnivačica i direktorica Tali Nates.
Centar za postkonfliktna istraživanja u saradnji sa Memorijalnim centrom Srebrenica organizuje petu Školu za mlade Srebrenica, na kojoj će učestvovati mladi iz različitih država svijeta i Bosne i Hercegovine, od 7. do 12. jula 2024., u sklopu obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici.
Ratna prošlost zemalja regije je, za mnoge njene stanovnike, kroz traumu, veličanje ratnih zločinaca i podjele po nacionalnoj osnovi, još uvijek dio sadašnjosti. Neriješena pitanja prošlosti, kroz lažne narative, danas predstavljaju prepreku ka stabilnijoj budućnosti.
Srebreničko udruženje ʻKuća dobrih tonovaʼ već više od decenije ispunjava svoju misiju, vjerujući u ideju da promjene moraju biti suštinske, dugotrajne i održive. Od samog početka rada cilj im je da spoje mlade ljude iz Srebrenice, Bratunca, Potočara, Milića, Konjević polja i Skelana te im pruže različite vještine kroz moderne nastavne metodologije. Iako su rad započeli kao muzički pokret, danas mladi u sklopu udruženja imaju priliku izučavati i druge oblasti.
Tema memorijalizacije rata u Bosni i Hercegovini (BiH) je i dalje sporna. U svjetlu nepostojanja državnih zakona i propisa o spomen obilježjima, a kamoli nacionalne komemorativne strategije, memorijalni krajolik u zemlji zasićen je nizom napora za memorijalizaciju koji proizlaze iz svih razina bosanskohercegovačkog društva.