Nakon TV duela dvojice protiv kandidata za predsjednika Bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, lidera SNSD-a i Ognjena Tadića, inače potpredsjednika SDS-a najjače stranke u opozicionom Savezu za promjene, pročitah dobar komentar jednog gledaoca koji, citiram, glasi ovako : “Ovo je bio duel za glasove nekulturnih, a ne glasove neodlučnih birača “. Tačno je tako …
Nakon TV duela dvojice protiv kandidata za predsjednika Bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, lidera SNSD-a i Ognjena Tadića, inače potpredsjednika SDS-a najjače stranke u opozicionom Savezu za promjene, pročitah dobar komentar jednog gledaoca koji, citiram, glasi ovako : “Ovo je bio duel za glasove nekulturnih, a ne glasove neodlučnih birača “. Tačno je tako i bilo, jer je duel više ličio na konverzaciju dvojice dokoličara oko metra međe na nekom poljoprivrednom zemljištu. Ne govoreći o manjem dijelu racionalnog pokušaja dijaloga, ne može se ne spomenuti da se Tadić vrlo lično obraćao Dodiku, pa čak ga I prekidao govoreći “ Dobro je Bajo, gotovo je, dosta !”. Dodik se uglavnom trudio ignorisati Tadića, te je u momentima nervoze takođe vrijeđao suparnika. Nije mnogo drugačija situacija ni u duelima drugih kandidata u BiH…Daleko je to od onih elegantnih sučeljavanja stavova kakve možemo vidjeti između kandidata za najviše funkcije, na primjer u SAD, Francuskoj ili Njemačkoj.
Zapravo, većina političara u BiH u toku ove predizborne kampanje građanima i nije ponudila realističnu i suvislu priču, već su poene grabili najviše optužujući one druge za kriminal, korupciju, lošu ekonomiju ili pak baveći se žestokom nacionalističkom retorikom.
Ironično je vidjeti kako su se neke socijaldemokratske snage poput upravo Dodikovog SNSD potpuno okrenule nacionalizmu u doba predizbora. Dodik je tako na skupu u Petrovu izjavio: “Zapamtite da su ovi izbori jako bitni za vašu sigurnost. Ako pogriješite za godinu dana od Republike Srpske će ostati samo njeno ime.”
Išao je dotle daleko da je i u intervjuu zagrebačkom Jutarnjem listu najavio kako će podržati formiranje treće federalne jedinice u BiH sa hrvatskom većinom sa svim elementima državnosti, a dugoročno ponuditi i savez kako bi se od BiH napravile 3 države.
Lider HDZ-a i kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragan Čović nekako je baš u isto vrijeme “podsjetio” na zahtjeve Hrvata u BiH za federalizacijom zemlje, uvođenjem javnog RTV kanala na hrvatskom jeziku i sl..
Sa druge strane elektronskim medijima odjeknula je fotografija bivšeg reisa Islamske zajednice u BiH Mustafe Cerića kako se obraća potencijalnim biračima u Jajcu upravo ispod biste nekadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita. Za poznavaoce lika I djela Cerića bio je to šok.
“Mnogi će reći da ja samo šokiram, e pa evo onda još jedan šok. Mnogi me, kao bivšeg reisa sigurno nisu mogli ni zamisliti ispod biste Josipa Broza Tita i da se obraćam sa govornice sa koje se i on obraćao. Bilo je dobrih stvari u bivšoj Jugoslaviji i smeta mi što neki sada monopoliziraju Tita i upotrebljavaju ga za lični interes, a imajući u vidu šta i kako rade, ne bi smjeli spominjati ni Tita ni antifašizam. Tito je bio nešto drugo… oni su nešto treće” – reče bivši reis u Jajcu.
Političari su definitivno i u ovoj izbornoj kampanji na različite načine šokirali građane, koji su opet, predizbornu cirkusijadu platili iz svojih džepova. I to ne samo ono što pripada partijama iz budžeta. Partokrate su iskoristile i sve druge izvore finansiranja. Transparency International BiH izračunao je da su stranke povukle iz budžeta 24 miliona KM (12 miliona evra) sa različitih nivoa vlasti. Njihovo istraživanje je obuhvatilo političko oglašavanje, predizborne skupove, budžetska izdvajanja i korištenje javnih resursa za izbornu promociju.
“24 miliona zapravo predstavljaju 71.428 prosječnih penzija, tj. 6.000 penzionera je za isti novac moglo dobivati penziju godinu dana”, – ovako je portparolka Transparency International BiH Ivana Korajlić na slikovit način dočarala sa kolikom to količinom novca raspolažu i kupci povjerenja birača.
Korajlićeva je dodala i da TI BiH još prikuplja podatke o zloupotrebama javnih resursa za potrebe predizbornih kampanja poput korištenja službenih automobila, javnih preduzeća, te uzimanja službenih dnevnica za putovanje na predizborne skupove. Tako je, zatraženo na primjer, od Helikopterskog servisa Republike Srpske da se utvrdi koliko je u vrijeme predizborne kampanje i u koje svrhe korišten helikopter za prevoz zvaničnika tog BH entiteta koji su funkcioneri SNSD-a. Navodi se i kako je kampanja Autocesta o izgradnji Koridora Vc iskorištena za promociju SDP BiH i predstavlja zloupotrebu jednog javnog preduzeća i javnih sredstava s ciljem predizborne kampanje.
Za zemlju koja ima preko pola miliona nezaposlenih, isto toliko penzionera, gdje svaki drugi mladi čovjek želi u inostranstvo trbuhom za kruhom, očito se da zaključiti kolika je zapravo bezobzirnost političkih struktura u BiH I neosjetljivost prema socijalnim kategorijama. Zapravo niko od političkih partija se nije odrekao svog finansijskog kolača u korist onih na koje se pozivaju.
Na sve to treba pogledati i ponašanje medija koji su pored izbornih skupova i izbornih plakata glavni pronosioci političkih ideja. Ne treba griješiti dušu pa reći da ima medija koji su se profesionalno izborili sa svim onim što sa sobom nosi izborna kampanja. Ali isto toliko je očigledno da se pravi verbalni delikt različitih političkih opcija vodio upravo putem medija. Tu tvrdnju jednostavno potkrepljuje i istraživanje Instituta za društvena istraživanja pri Fakultetu političkih nauka u Banjaluci pokazalo je i da je čak 75 procenata građana ubijeđeno da su mediji pod uticajem oglašivača ili političkih partija.
I na kraju, hoće li to mrtvi glasati na ovim izborima? Ne govorim samo o žrtvama proteklog rata, mada su toliko spominjani, bez obzira na političku opciju, bilo da se radi o stradalim za očuvanje BiH, bilo za očuvanje nekog od nacionalnih identiteta u podijeljenoj državi.
Mrtvi se, međutim, i dalje nalaze na biračkim spiskovima. Građanka Brankica Sudar uputila je dopis Centralnoj izbornoj komisiji BiH nakon što je provjerom utvrdila da se na biračkom spisku za ovogodišnje opšte izbore nalazi ime njenog oca koji je umro davne 2007. godine. Nema zvaničnih podataka o tome koliki se broj umrlih nalazi na biračkim spiskovima, ali zanimljivo je da je to problem koji je konstantan i vidljiv na gotovo svim izborima. CIK BiH odgovornost sa sebe prebacuje na Agenciju za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA). Kako je uopšte moguće, ako je Agencija potrošila 104 miliona maraka za uspostavu najnovijeg sistema izdavanja ličnih dokumenata, i ako je već sve elektronski uvezano, ako se i matične službe elektronski uvezuju, da nije izvršeno poređenje sa biračkim spiskovima kako bi se sa njih uklonila imena umrlih. Situacija je takva da su to činjenice koje unose sumnju u sigurnost i nezavisnost izbornog procesa.
12. oktobra, građani biraju između 7877 kandidata i kandidatkinja koji se bore za 518 mjesta na tri nivoa vlasti. Trenutna situacija u BiH, valjda, dovoljno govori o tome, koliko smo do sada puta bili prevareni..neću reći od rata, nego od onih, prvih demokratskih prijeratnih izbora 1990.godine. Neki se od tada do danas, uspješno zamazujući oči narodu, još uspješno vuku po foteljama. No možda stvarno nije do njih, možda je Orwel u pravu sa onom svojom…”Narod koji izabere korumpirane, prevarante, lopove i izdajnike, nije žrtva, već saučesnik”.
