Budući da je pčelarstvo u ekspanziji i sve više imamo pčelara koji se uvezuju i prelaze granice Bosne i Hercegovine kako bi unaprijedili svoje “medene” proizvode ali i poboljšali zaradu, postavlja se pitanje da li se može živjeti od prihoda od prodaje pčelinjih proizvoda.
Mladi bračni par iz Nove Pazove (Srbija) su pokazatelj da može jer pojašnjavaju da im je pčelarstvo postalo osnovno zanimanje, odnosno posao.
Iako su fakultetski obrazovani – Miroslav Mutić je diplomirani farmaceut a njegova supruga Jelena diplomirani ekonomista – nisu ni slutili da će se baviti pčelarstvom. Ali, već deset godina proizvode i pakuju med i druge pripravke i jako su zadovoljni postignutim.
„Ovo nije priča o nama, ona je ustvari o našim pčelama. Njihova čudesna energija podstiče nas da im pomognemo u sakupljanju najfinijeg meda kojeg ćemo od njih dobiti“, stav je Jelene i Miroslava, koji su razvili brend pod nazivom “Zlato u tegli”.
Nakon četiri godine rada, Jelena i Miroslav su od proizvodnje i prodaje meda osigurali prihode koji su im dovoljni za život. Slično kao oni, mnogi u Bosni i Hercegovini ali i u regionu, bave se pčelarstvom i prihodi od proizvodnje meda su im osnovni ili dodatni izvor zarade.
Najčešće se pčelari udružuju u Saveze, pa tako imamo Savez pčelara u Federaciji BiH (FBiH) Republici Srpskoj (RS), Srbiji i tako dalje. Postoje procjene da na području FBiH postoji oko 350.000 košnica, što se ocjenjuje kao respektabilan pčelinji fond. U RS-u je oko 3.500 pčelara. U Brčkom je 2014. godine potpisan sporazum 18 pčelarskih udruženja iz Srbije, Hrvatske i BiH, a kako bi unaprijedili saradnju i razmijenili iskustva.
Uz to, sajmovi koji se vrlo često održavaju su izuzetna prilika za pčelare u Bosni i Hercegovini ali i regionu. Na sajmovima učestvuju i Miroslav i Jelena iz Nove Pazove.
„Nalazimo se na 15 minuta vožnje od glavnog grada (Beograda) i stoga bismo iskoristili ovu priliku da sve ljubitelje meda pozovemo da svrate kod nas“, kazala je Jelena, naglasivši da se njihovi proizvodi mogu naručiti i online.
Prema Jeleninim riječima, med sa dodatkom kakao praha je prvi koji su napravili i dalje je favorit u prodaji. Uz to, imaju i druge pripravaka sa medom, među kojima su matična mliječ u medu, polenu i propolisu, te propolis u kristalisanom bagremovom medu i tako dalje. Jelena naglašava da je dosta tražena i linija proizvoda za djecu.
„Smatramo da je naš med pogodan za sve uzraste, od prve do sto prve godine, kao i za sve prilike. Tako smo odlučili dizajnirati i medene poklon kutije i medonjere, koje su savršen poklon za sve vrste proslava“, dodala je Jelena.
Tajna ovih medenih poslastica, kako je pojasnila Jelena, je u posvećenosti, ljubavi prema prirodi i zdravom načinu života. Smatra se da je odlika dobrog pčelara da ne smije biti previše radoznao jer pčele ne vole uznemiravanje pa se košnice otvaraju samo kada je potrebno.
„Kao što se do kvaliteta i vrhunskih rezultata dolazi velikim radom i posvećenošću, u godinama druženja sa pčelama shvatili smo da se do jakog i zdravog pčelinjaka dolazi pravovremenim i odmerenim uticajem čoveka na život i rad pčela“, istaknula je Jelena.
Ovaj članak dio je serije tekstova u okviru projekta #EmployMe Centra za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskursa. Cilj serijala je podići svijest o problemima s kojima se susreću mladi ljudi u oblasti obrazovanja i zapošljavanja u BiH te istaknuti neke dobre prakse u borbi s tim preprekama. Ovaj serijal dio je “Programa zadržavanja mladih u BiH – Opšta mobilizacija” kojeg provodi Udruženje građana Nešto Više u saradnji s PRONI Centrom za omladinski razvoj, uz podršku Delegacije Evropske unije u BiH.
