IQ Lamije Kubat odveo BiH u dva posto svjetske populacije

Lamija Kubat, srednjoškolka iz Kaknja, ima IQ 152 koji je utvrđen nakon Mensa testiranja što je svrstava u samo dva posto ukupne svjetske populacije koja može da ostvari ovaj rezultat. Prema medijskim izvještajima, Lamijin IQ je u rangu s Bil Gatesovim.

Lamija je učenica četvrtog razreda srednje škole „Muhsin Rizvić“ u Kaknju. Tokom obrazovanja učestvovala je na mnogobrojnim takmičenjima iz matematike, fizike i informatike i osvojila značajne rezultate. Učenica je generacije, kao i učenica generacije Federacije Bosne i Hercegovine.

Ono što je zaslužno za njene uspjehe, i naravno izdvajanje u samo dva posto svjetske populacije, su vjerovanje u sposobnosti, rad i trud. Također, njeni najbliži su jako ponosni, što joj daje dodatnu motivaciju da nastavi raditi i upuštati se u izazove. Navodi da su je izuzetni rezultati koje ostvaruje povezali s drugim talentovanim učenicima.

Lamiju najviše zanimaju matematika, fizika i informatika, te oblasti koje joj pomažu u rješavanju logičkih i analitičkih problema. Njena posvećenost tim oblastima nije samo teoretska, već se kroz takmičenja pokazala izvanredno talentovanom u primjeni tih vještina.

Radoznalošću do članstva u Mensi

Profesori i mentori su je više puta ohrabrivali da testira svoje sposobnosti. Kada je saznala da se organizuje testiranje Mensa u Zenici, navodi da se prijavila spontano, „više iz radoznalosti, nego s nekim posebnim očekivanjima“.

Za specifičnost IQ testiranja kazala je da se ogleda u činjenici da je isključivo testirano apstraktno razmišljanje bez oslanjanja na prethodno stečeno znanje.

„Test je bio zahtjevan jer u ograničenom vremenu trebaš riješiti veliki broj zadataka koji zahtijevaju prepoznavanja obrazaca i donošenja logičnih zaključaka. Nije bilo mogućnosti za ponavljanje ili analizu grešaka – svaka odluka morala je biti donesena u tom trenutku“, pojasnila je Lamija.

Lamija kaže da je prirodne nauke izuzetno inspirišu te da sama sebi postavlja razne intelektualne izazove. Foto: Privatna arhiva.

Testiranje  i mjerenje testiranja je sprovela Mensa, udruženje koje okuplja na hiljade ljudi čija utvrđena inteligencija spada u dva posto ukupne opšte populacije. Osnovani su 1946. godine u Velikoj Britaniji i imaju članove u preko sto zemalja širom svijeta. Od samo osnivanja, Mensa ima za cilj da identifikuje i unaprijedi ljudsku inteligenciju radi dobrobiti čovječanstva, ohrabri istraživanje prirode, karakteristika i koristi inteligencije, te da promoviše stimulativne intelektualne i društvene mogućnosti za svoje članove.

Osoba koja postigne rezultat 130 i više ima visok IQ. Prosječnim rezultatom smatraju se vrijednosti između 90 i 110, a ispodprosječnim 80 i 90. Granične vrijednosti rezultata su između 70 i 80, dok rezultati od 70 može se smatrati intelekutalnim nedostatkom.

Članstvo u Mensi, ostvaruje se polaganjem testa inteligencije kojim se utvrđuje IQ, pri čemu minimalni ostvareni rezultat mora biti 133 ili više po Bineovoj, odnosno 148 i više po Katelovoj skali. Kod tumačenja testova u Mensi uglavnom koriste Katelovu skalu koja utvrđuje 148, 152 i 156 IQ, što članove svrstava u svega dva posto ukupne populacije koja ima potencijal da ostvari taj rezultat.

Lamijin utvrđeni IQ je 152, i postala je članica Mense. Za nju, kako je istakla, to predstavlja potvrdu dugogodišnjeg rada ali i priliku za povezivanjem s osobama koje dijele slične interese.

„Članstvo u Mensi za mene je prilika da se povežem s ljudima koji dijele iste strasti prema razmišljanju i učenju. Također, daje mi dodatni podsticaj da nastavim razvijati svoje sposobnosti i koristiti ih na najbolji mogući način“, dodala je Lamija.

Inovacijama do rješenja

Njeni planovi su da nastavi obrazovanje u IT sektoru jer je dubokog uvjerenja da tehnologija ima moć proizvoditi velike promjene.

„Smatram da tehnologija ima ogroman potencijal za poboljšanje svijeta. Želim se baviti inovacijama koje mogu riješiti konkretne probleme“, kazala je Lamija.

Svojim primjerom pozvala je druge mlade ljude da vjeruju u sebe, iskoriste prilike koje im se nude bez straha od nepoznatog, te da iziđu iz svoje zone komfora – jer se upravo tu kriju najveće prilike za razvoj.

_______________

Tekst je objavljen uz finansijsku podršku Ambasade Austrije u BiH. Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Ambasade Austrije u BiH, Centra za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskursa.

Rabija je obučena dopisnica Balkan Diskursa. Studentica je završne godine Žurnalistike u Tuzli. Kroz svoje akademske aktivnosti uglavmom se fokusirala na teme medijske politike, socijalne ranjivosti, obrazovanja i postdemokracijskog konteksta obespravljenosti, što je dodatno ojačalo njenu strast prema društveno odgovornom istraživačkom novinarstvu.

Vezani članci

Hasijina priča
Glavnu inspiraciju za ovaj projekat, fotograf Velija Hasanbegović je pronašao u Hasiji, danas četrdesetogodišnjakinji, koja je sa osamnaest godina proživjela strahote logora.
Teta Ramiza: Od maskirne uniforme do teatra
Balansirajući umjetničku ljepotu i borbu, Ramiza Sarić se tokom ratnog perioda u Bosni i Hercegovini suprotstavila neprijateljskoj okupaciji na dva fronta: kulturnom i militarističkom. Danas 77-godišnjakinja, koja je gotovo proputovala svijet, tvrdi da smo „najbolja država s najboljim ljudima koji su najkulturniji i najciviliziraniji“. 

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu