Amina Sejfić

— Amina Sejfić —

Amina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Sarajeva. Velika strast su joj engleski jezik i mirovni aktivizam. Diplomirala je engleski jezik i književnost, te nedavno magistrirala na odsjeku za Sigurnosne i mirovne studije Univerziteta u Sarajevu.
Bosanskohercegovačke žene koje pomjeraju granice
Žene i djevojke u Bosni i Hercegovini sve češće pomjeraju granice koje su im nametnute, pa se nerijetko i odlučuju za zanimanja koja su godinama ranije bila “rezervisana” za muškarce jer su se smatrala isključivo muškim zanimanjima.

|

Vedra geografija uz “Profu” za pet
Mnogobrojna priznanja, dokaz da nauka može biti zabavna a predavanja zanimljiva, podsticanje kritičkog mišljenja i njegov odnos prema učenicima je ono što Vedrana Zubića kao profesora geografije, od milja nazvanim “Profa”, izdvaja u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine (BiH). 

Vijeće mladih FBiH: Zajedno protiv trenda odlaska mladih i nezaposlenosti
Mladi u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) kao najveće probleme s kojima se susreću navode nezaposlenost, korupciju, slabe mehanizme podrške, nizak standard života i loše obrazovanje.

Neophodne mjere i definisanje femicida u Bosni i Hercegovini
Nasilje muškaraca nad ženama u Bosni i Hercegovini (BiH) je veoma rasprostranjeno, ali često ostaje skriveno dok se ne desi zadnji korak – ubistvo.

Borba za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini
Jednostavna Google pretraga s pojmovima 'tražim posao' ili 'mogućnosti zaposlenja' na bosanskom jeziku daje vam odličnu sliku trenutne situacije u zemlji. Ono što se najčešće pojavljuje su opcije za poslove u Njemačkoj, prilike u inostranstvu ili statistike o nezaposlenosti, posebno mladih i žena. Imajući na umu ovu sumornu sliku, ovaj će se članak baviti predstavljanjem najvećih izazova za postizanje pune zaposlenosti u zemlji i potencijalnim načinima za napredak. 

| |

Film “Bezbojni” reflektuje mogućnost nepripadanja
Prvenac Aide Gavrić “Bezbojni”, koji je prikazan 14. oktobra u okviru projekta i fotografske izložbe “Priče o ljubavi” Centra za postkonfliktna istraživanja, prikazuje djecu iz mješovitih brakova, pogrdno nazvanim “mješancima” koja su prinuđena živjeti “negdje između”, u “paralelnim” svjetovima u Bosni i Hercegovini obzirom da je kompletna stvarnost prožeta nacionalnim ključem.