S obzirom na to koliko su klimatske promjene vidljive i u Bosni i Hercegovini, četvero mladih vođenih ekološkim aktivizmom neumorno radi na podizanju svijest o potrebi rješavanja pitanja okoliša a sa nama su podijelili priče kako je sve krenulo i s kojim se problemima suočavaju. Riječ je o Samiru Lemešu iz Eko foruma Zenica, Layli Jusko, Edni i Melihi iz Revolta Tuzla.
Ekološko djelovanje, zaštita prirode i kulturne baštine, povezivanje mladih umjetnika, edukacija i terenski rad, kroz izložbe, radionice i kampanje, samo su neke od aktivnosti koje provodi Udruga za razvoj, okoliš i kulturu EKO ZH, čije se sjedište nalazi u Širokom Brijegu, a s ciljem doprinosa razvoju kvalitete života.
Klimatske promjene su prisutne, a bosanskohercegovačka vlast i društvo nemaju dovoljno razvijene mehanizme borbe i “zelenih” reformi koje će unaprijediti ekološku svijest. Ipak, postoje mladi ljudi koji svojim akcijama potiču na aktivizam, poput Emira Delića, 28-godišnjeg Bišćanina, koji je svoje ideje podijelio i na konferenciji Mladih za klimu u New Yorku.
Podaci o buci na Zapadnom Balkanu su mnogo veći od vrijednosti koje su preporučene. Međutim, zagađenje bukom se percipira kao ne toliko bitan problem u balkanskim zemljama u razvoju, gdje se ne preduzimaju konkretne mjere, a građani brinu zbog pogoršanja kvaliteta života. ,,Zbog prevelike buke, mogu reći da sam donekle oštetio sluh”, rekao je Adem …
U Bosni i Hercegovini, maloj zemlji srcolikog oblika, nalaze se neke od najljepših rijeka i prirodnih izvora u ovom dijelu Balkana. Prema nekim predajama, samo ime naše države Bosne potiče od riječi Bosnae što je Ilirski naziv za rijeku Bosnu koja protiče kroz našu zemlju.
Rijeka Drina, koja je nekoć činila granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva, a danas, na istoku Bosne i Hercegovine, svojim donjim tokom čini prirodnu granicu sa susjednom Srbijom, već godinama se suočava s problemom otpada.