EKO ZH: Ekološko djelovanje mladih, zaštita prirode i kulturne baštine

Izvor: ekozh.org

Ekološko djelovanje, zaštita prirode i kulturne baštine, povezivanje mladih umjetnika, edukacija i terenski rad, kroz izložbe, radionice i kampanje, samo su neke od aktivnosti koje provodi Udruga za razvoj, okoliš i kulturu EKO ZH, čije se sjedište nalazi u Širokom Brijegu, a s ciljem doprinosa razvoju kvalitete života.  

Udruga EKO ZH, kao članica Vijeća mladih grada Širokog Brijega, kao i viših struktura vijeća mladih, kroz različite aktivnosti okupljajući veliki broj mladih osoba, kao i širok spektar stručnjaka doprinosi ekološkom djelovanju, zaštiti prirode i kulture, a što smatraju odličnom referencom svakog mladog čovjeka da doprinese zajednici. 

„Mlade zanima promjena i inovativnost u programu recikliranja, promocije projekta iz područja kulture kao i konkretna zaštita okoliša“, kazala je Kristina Ćavar, savjetnica za kulturu EKO ZH, istaknuvši da svaki projekat Udruge vrlo često rezultira pokretanjem aktivnosti u lokalnim zajednicama odakle potječu mladi. 

EKO ZH je posebno fokusiran na povezivanje mladih studenata i studentica s likovnih akademija u regiji kroz projekt “Eko kolonija”, a što im, kako je kazala Ćavar, omogućuje edukaciju i terensku nastavu u Parku prirode Blidinje. 

Izložba “Eko kolonija” u Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu 2022. godine (Izvor: ekozh.org)

„Umjetnost je oduvijek bila most koji spaja dvije strane, bilo da se radi o zaštiti prirode, pomirenja ili donošenja noviteta u društvo“, istaknula je Ćavar, dodavši da zbog toga žele na poseban način senzibilizirati zajednicu kroz spoj “eko-art” aktivnosti. 

Uz likovne radionice i izložbe, EKO ZH je kreirala i niz kampanja, među kojima je lociranje divljih deponija, a s ciljem buđenja svijesti pojedinaca. Posebno ističu projekt “Youth Drive”, u sklopu kojeg su provedene analize postojećeg stanja zagađenosti vodotoka, utvrđene lokacije i veličine ilegalnih deponija otpada te koje su prednosti i nedostaci postojeće planske dokumentacije i sustava vezanih za upravljanje otpadom u programskom području. 

Udruga EKO ZH je provela 192 edukativne info sesije u školama, četiri digitalne promotivne kampanje na društvenim medijima, a donirali su 320 kanti za skupljanje otpada i izradili publikaciju o lociranju i uklanjanju divljih deponija, kao i ispitivanje kvalitete vode na području Zapadnohercegovačkog kantona. U rad EKO ZH, odnosno realizaciju pojedinih projekata, kako je potvrdila Ćavar, podršku im daju i lokalne vlasti.  

Udruga EKO ZH je realizirala 192 info sesije u školama, četiri digitalne promotivne kampanje i donirala 320 kanti za skupljanje otpada. (Izvor: ekozh.org)

Udruga EKO ZH je osnovana 2017. godine, a uz mlade stručnjake iz različitih polja djelovanja, članove i članice bivšeg Društva za zaštitu okoliša i kulturno povjesnog nasljeđa zapadna Hercegovina, čiji su rad od 2006. do 2017. naslijedili kao Udruga, planiraju raditi na osvještavanju lokalne zajednice o očuvanju prirode i razviti ideje na spajanju ekologije, razvoja i umjetnosti kroz različite nadolazeće projekte koje pripremaju.

Ovaj članak dio je serije tekstova u okviru projekta #EmployMe Centra za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskursa. Cilj serijala je podići svijest o problemima s kojima se susreću mladi ljudi u oblasti obrazovanja i zapošljavanja u BiH te istaknuti neke dobre prakse u borbi s tim preprekama. Ovaj serijal dio je “Programa zadržavanja mladih u BiH – Opšta mobilizacija” kojeg provodi Udruženje građana Nešto Više u saradnji s PRONI Centrom za omladinski razvoj, uz podršku Delegacije Evropske unije u BiH.

Kristina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Ljubuškog koja u svojem fokusu rada istražuje ljudska prava, postkonfliktno društvo i rodne stereotipe. Magistrirala je novinarstvo i informatiku/informatologiju na Sveučilištu u Mostaru. Surađuje s nevladinim organizacijama Oštra Nula, Forum ZFD i ONAuBIH. Članica je Udruženja “BH Novinari” i dobitnica njihove nagrade za najbolji studentski rad o radnim pravima novinara.

Vezani članci

Islamofobija narušava perspektive mladih
Islamofobija, kao problem savremenog društva, nažalost poprima epidemiološke odlike. Njen utjecaj je širok ali najkrucijalniji i najteži za mlade ljude.
Ožiljci tranzicije: Život van medija i politike
Mladi u BiH žive skupa i samo poneki „izvještaj“ u medjima ih podsjeti na to kako su, tobože, podijeljeni. Nerijetko se čuje kako je tranzicija stalno stanje društva u Bosni i Hercegovini. Od kraja rata do danas se radi na pomirenju.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu