Trend smanjenja dolazaka migranata otkriva da migracije u Bosnu i Hercegovinu ulaze u novu fazu. Istraživanja pokazuju da su ove promjene izravno povezane s ambicijama zemlje za članstvo u Evropskoj uniji.
Bosna i Hercegovina doživljava značajnu promjenu u dolascima migranata, a statistika pokazuje pad od preko 50 posto u odnosu na 2024. godinu. Put ka pristupanju Evropskoj uniji (EU) odigrao je neospornu ulogu u oblikovanju ovih novih migracijskih normi. S obzirom na to da članstvo u EU ostaje relevantan cilj za Bosnu i Hercegovinu, pojavili su se novi trendovi koji su pokrenuli važan dijalog o posljedicama promjenjivih procesa poput migracija.
Novi razvoji u kontroli granica
Pad broja migranata u posljednjih nekoliko mjeseci preklapa se s tri glavna događaja u regulaciji granica. Prvi je Zakon o graničnoj kontroli usvojen u januaru 2025. godine sa jedanaest glasova za i četiri protiv. Kao važan korak ka strožoj regulaciji granica u Bosni i Hercegovini, zakon se fokusira na rješavanje sigurnosnih rizika na granicima omogućavanjem novih sistema naprednih informacija o putnicima/evidencije imena putnika (API/PNR). Govoreći o zakonu, Luigi Soreca, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosne i Hercegovine, izjavio je: „Usuđujemo se nadati da je ovo znak da politički akteri prepoznaju šta je fundamentalno važno za zemlju u ovom trenutku na njenom evropskom putu.“
Sljedeći veliki razvoj događaja u regulaciji granica dogodio se u junu 2025. godine, kada je EU najavila potpisivanje novog Sporazuma o statusu s ciljem „jačanja saradnje u oblasti migracija i upravljanja granicama“. Ovaj sporazum bi olakšao zajedničku operaciju između vlade Bosne i Hercegovine i agencije EU za granice Frontex s ciljem zaustavljanja ilegalnih migracija. Frontex je već uključen u susjedne granice, uspostavivši ulogu u graničnoj sigurnosti Srbije i Crne Gore. Saradnja između Frontexa i vlade Bosne i Hercegovine osvjetljava kontinuirani, ako ne i rastući, uticaj EU na Zapadnom Balkanu.
Treći razvoj događaja u oblasti regulisanja granica dogodio se usvajanjem Strategije za integrisano upravljanje granicama i Akcionog plana za njenu implementaciju od 2025. do 2029. godine u julu prošle godine. Slično prethodnim inicijativama za regulisanje granica, ove mjere imaju za cilj jačanje sigurnosti usklađivanjem bosansko-hercegovačkih sa međunarodnim standardima upravljanja granicama.
Ovi događaji jačaju regulisanje granica pružajući potencijalni odgovor na priliv migranata. Štaviše, oni pokazuju uticaj EU na migracijske politike, uključujući osnovni uticaj ambicija Bosne i Hercegovine ka pristupanja EU.
Uloga Evropske unije
BiH se od 2016. nalazi u dugoj borbi s ciljem konačnog sticanja članstva u EU. Zemlja je polako napredovala kroz ovaj proces, od sticanja statusa kandidata u oktobru 2022. do ulaska u pregovore o pristupanju u martu 2024. godine.
Članstvo u EU je bilo u fokusu pažnje, uglavnom zbog potencijalnih koristi za razvoj zemlje. Govoreći o važnosti integracije u EU za Bosnu i Hercegovinu, visoki predstavnik Christian Schmidt je 2023. izjavio: „Članstvo će pružiti veliku podršku Bosni i Hercegovini u razvojnim i infrastrukturnim projektima. Bit će dodatna garancija stabilnosti i sigurnosti za njene građane.“ Drugim riječima, članstvo u EU se smatra pozicijom koja bi promovirala veća prava i zaštitu za narode BiH.
EU je identifikovala nekoliko „ključnih prioriteta“ koje treba riješiti kako bi se BiH približila konačnom članstvu. Ovi prioriteti, jasno navedeni na listi od četrnaest tačaka, naglašavaju reforme za jačanje vladavine prava, smanjenje nivoa korupcije i bolju zaštitu sloboda. Jedan od takvih zadataka je „poboljšanje rada na osiguravanju efikasnih kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama, kao i osiguranje funkcionisanja sistema azila“. Proces pristupanja EU je stoga učinio migracije i upravljanje granicama visokim prioritetom za BiH, pružajući vitalni kontekst za nedavni naglasak na regulaciji granica.
Na pitanje zašto je EU stavila migracije i upravljanje granicama na ovaj popis ključnih reformi, odgovor bi mogao biti zbog položaja Bosne i Hercegovine duž zloglasne Balkanske rute. Migranti su 2015. preplavili Zapadni Balkan s ciljem da dođu do EU duž migracijske rute poznate kao Balkanska ruta. Iako Bosna i Hercegovina prvobitno nije bila istaknuta tačka na ovoj ruti, postala je relevantna tranzitna zemlja koja prima veliki broj tražitelja azila i izbjeglica koji žele doći do EU.
Zabrinutost EU zbog upravljanja granicama u Bosni i Hercegovini odražava njenu posvećenost održavanju vlastitih granica i, u konačnici, obeshrabrivanju prelaska duž Balkanske rute. Ako se nastavi ilegalna migracija kroz Bosnu i Hercegovinu, ovi migranti će vjerovatno na kraju stići do EU. Davanje prioriteta migracijama i upravljanju granicama u Bosne i Hercegovine povezano je sa širim naporima za osiguranje granica EU.
Rastuća zabrinutost za migrante
Iako su mjere sigurnosti granica možda uvedene kako bi se spriječile ilegalne migracije i bolje upravljalo granicama EU, kritičari su izrazili zabrinutost zbog negativnog uticaja propisa EU na prava migranata.
Izražavajući takvu zabrinutost, advokatica i zagovornica Emina Zahirović-Pintarić implicirala je da takvi propisi naginju ka legalizaciji vraćanja migranata. Ona navodi: „Uvođenjem pravnih osnova za vraćanje, Bosna se kreće prema praksama koje bi mogle dovesti do široko rasprostranjenog kršenja ljudskih prava.“ Objašnjava da usklađivanje s uvjetima EU ne smije doći na štetu prava migranata, zaključujući da napredak nije pravi napredak ako zanemaruje temeljna prava.
Pad broja migranata jasno je povezan s nastojanjima prema graničnim praksama koje prihvaća EU. Dok pristupanje i članstvo u EU ostaju ključni za Bosnu i Hercegovinu, rastuća zabrinutost pokazuje da poštivanje prava migranata također mora biti prioritet u ovom procesu.
