Procesuiranje ratnih zločina na nivou Bosne i Hercegovine naišlo je na kritike međunarodnih stručnjaka nakon rada na tim predmetima u periodu dužem od deset godina. Zaključuje se da se procesuiraju niže rangirani počinioci, „fragmentiraju“ optužnice ali i više puta vraćaju na doradu, te da postoji nedosljednost u pravnoj kvalifikaciji a ima problema i u primjeni zaštitnih mjera za svjedoke.
Sve je počelo nakon što je Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini uz pomoć glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) zatražila da se uradi analiza o procesuiranju ratnih zločina u maju prošle godine.
Da uradi analizu izabrana je sutkinja Joanna Korner iz Velike Britanije, koja posjeduje iskustvo rada i u Tužilaštvu MKSJ-a kao viša tužiteljica.
Nakon što su se obratili Sudu i Tužilaštvu BiH da im pruže potrebne informacije, problemi su nastali sa glavnim tužiocem Goranom Salihovićem. On je naveo početkom augusta prošle godine da nisu u mogućnosti odobriti zahtjev jer bi time prekršili osnovne principe povjerljivosti i nepristrasnosti postupaka, odnosno pravo na pravično suđenje, kao i činjenicu da bi to predstavljalo kršenje prava svjedoka i osumnjičenih osoba.
Unatoč pokušajima da promjeni stav, Salihović nije popuštao. Početkom septembra Visoko Sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) dozvolilo je Misiji OSCE-a pristup dokumentima Tužilaštva BiH vezanim za ratne zločine. “U slučaju odbijanja realizacije preporuka postoji mogućnost pokretanja disciplinskih postupaka“, navedeno je u dopisu predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije.
Sutkinja Korner sastala se sa nekim tužiocima, sudijama ali i na osnovu dokumenata uradila je analizu koju je u junu ove godine obznanio OSCE.
U analizi su preporuke za procesuiranje ratnih zločina ali i kritike na rad tužioca Tužilaštva BiH, kao i samog glavnog tužioca Salihovića.
Ispravke optužnica
Korner je zaključila da je pao kvalitet optužnica za ratne zločine. U razgovoru sa sudijama Suda BiH naveli su joj da se tek 39 posto optužnica u odnosu na ukupan broj potvrdi bez vraćanja na doradu. Navedeno je i da je Sud BiH odbacio u potpunosti četiri optužnice, jednu iz formalnih razloga a ostale tri zbog nepostojanja osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili djela koja im se optužnicom stavljaju na teret. Za godinu i pol rada Suda BiH, a kako stoji u analizi sutkinje Korner, 42 optužnice su vraćene na doradu a neke i više puta.
“Tužioci umjesto da svoje stavove zastupaju na glavnom pretresu pred Sudom BiH, gube vrijeme u ispravljanju činjeničnih opisa optužnica u fazi potvrđivanja optužnica“, navedno je u odgovoru Tužilaštva BiH koji je upućen sutkinji Korner.
Tužilaštvu BiH kao zamjerka u analizi je i neprebacivanje manje složenih predmeta ratnih zločina na daljnje procesuiranje entitetskim sudovima i Brčko Distriktu. Iako su jasno propisani kriteriji da se obični pripadnici vojske i policije procesuiraju na entitetskom pravosuđu (okružnim i kantonalnim sudovima) u analizi je zaključeno da se takvi postupci vode pred Sudom BiH.
“Ispitivanjem statusa počinilaca dolazi se do zaključka da relativno mali broj počinilaca pripada kategoriji počinilaca koji su bili na rukovodećim pozicijama ili koji su imali komandnu odgovornost. Stiče se utisak da su većinom bili niskopozicionirani direktni počinioci zločina, čuvari logora ili pripadnici vojnih ili paravojnih formacija“, navedeno je u analizi.
Sutkinja Korner preporučuje da bi trebalo prestati sa praksom podizanja optužnica protiv osumnjičenih u cilju ispunjenja “norme“ ostvarivanja povoljnih statističkih pokazatelja ili pritiska medija ili grupa žrtava.
“Naglasak bi trebao da bude na kvalitetu a ne kvantitetu“, navela je Korner, istaknuvši da Tužilaštvo BiH treba da usmjeri pažnju na osumnjičene koji su imali zapovjednu odgovornost, to jest naredili ili podstakli izvršenje zločina.
Računar, telefon i prijevoz
Sugeriše i da se izrade interne smjernice o formi i sadržaju optužnica za ratne zločine, te da tužioci i istražitelji pohađaju dodatni kurs najmanje jedanput godišnje tokom prve dvije godine rada u sastavu Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH.
Kada su u pitanju optužnice Tužilaštva BiH, Korner preporučuje da se uvede politika “dosljednosti u optuženju osumnjičenih“ što znači da je neophodno primjenjivati istu pravnu kvalifikaciju za zločine počinjene tokom istih događaja u određenom području i vremenu izuzev ako ne postoje na dokazima utemeljeni opravdani razlozi za drugačiji postupak.
Sa ciljem smanjenja broja preostalih predmeta, Tužilaštvu BiH i sudijama se preporučuje da izvrše potpun uvid pregleda predmeta u kojima nije započeo postupak kako bi utvrdili da li se neki mogu prebaciti entitetskom pravosuđu.
U analizi Korner se bavila i rukovođenjem Tužilaštvom BiH i zaključila da bi glavni tužilac trebao da započne promjene strukture neophodne za efikasniji rad. Prema sutkinji, odgovornost glavnog tužioca ne bi trebala obuhvatiti svakodnevno upravljanje radom na predmetima ratnih zločina i trebala bi biti povjerena zamjeniku glavnog tužioca.
Preporuka je da se imenuje i “šef vođenja postupaka“ koji bi pružio pomoć zamjeniku glavnog tužioca u oblasti svakodnevnog upravljanja Posebnim odjelom za ratne zločine. Prema analizi, potrebno je uvesti i originalni koncept manjih timova zaduženih za određeno područje kako bi se izbjeglo da tužioci rade u relativnoj izolaciji i da se promovira uspostava dosljednog pristupa dokazima i pravnom tumačenju.
Potrebno je i uvesti praksu mentorstva novoimenovanih tužilaca kako bi oni napravili plan istrage, znali gdje i kako pronaći dokaze, kako koristiti baze podataka, kriterije za utvrđivanje prioritetnih predmeta, okončanja istrage i slično.
Prema analizi, vođa tima ili zamjenik glavnog tužioca bi trebao vršiti nadzor nad radom svakog novoimenovanog tužioca.
Kada su u pitanju istražitelji, Korner sugeriše da bi trebalo u okviru budžeta osigurati da kada rade na terenu imaju prenosni računar, mobilni telefon i prijevoz.
U analizi je navedeno i da tužioci stvaraju dojam da prividno objasne svjedoku da postoji mogućnost ne samo primjene zaštitnih mjera već i mogućnost neotkrivanja njihovog identiteta u javnosti.
Kompletnu analizu objavio je OSCE u BiH, a šef Misije Jonathan Moor je kazao da je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća obećao podršku za implementaciju preporuka iz analize.
Glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić je kazao da je riječ o navodnoj analizi i da je smatra udarom na pravosuđe u BiH. On je čak naveo i da je riječ o “uplivu Moora u predmete Tužilaštva BiH jer je obuhvaćen određenim istražnim radnjama“.
Grubešić je naveo da je analiza neobjektivna i da je Tužilaštvo BiH za ratne zločine optužilo 610 osoba, te da je 80 posto presuda osuđujućih. Također, istaknuo je i da imaju podršku žrtava, te da institucije usvajaju njihove izvještaje o radu.
Moor je istaknuo da je Korner stručna osoba i da ovdje nije riječ o nekom sukobu ili ratu.
Preporuke sutkinje Korner nisu obavezne za primjenu u procesuiranju ratnih zločina.
U svom saopštenju, od 20. juna 2016. godine, kolektiv uposlenika i kolegij Tužilaštva BiH jednoglasno je odbacio analizu sutkinje Korner i misije OSCE-a.
