Seks je kao tema prisutan svugdje, od modnih magazine do filmova, ali mladi u Bosni i Hercegovini (BiH) znaju jako malo o odgovornosti vezanoj za seksualne aktivnosti. Takva tema još uvijek izaziva reakcije poput stida, neugode i osjećaja da nije moralno govoriti o tome u javnosti ili porodici.
Seks je kao tema prisutan svugdje, od modnih magazine do filmova, ali mladi u Bosni i Hercegovini (BiH) znaju jako malo o odgovornosti vezanoj za seksualne aktivnosti. Takva tema još uvijek izaziva reakcije poput stida, neugode i osjećaja da nije moralno govoriti o tome u javnosti ili porodici. Obrazovni sistem BiH još uvijek nema predmet u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju koji bi se bavio seksualnim i reproduktivnim zdravljem i tako pružio ozbiljan korak u de-stigmatizaciji dijaloga o sigurnom seksualnom životu.
“Bez formalne edukacije mladi mogu ili da se informišu samostalno, preko interneta, prijatelja ili naše i sličnih organizacija“ kaže Damir Zečević, trener Asocijacije XY koja se bavi ovim pitanjima.
Prema njegovim rječima, za sada se ne vidi način da nadležna ministarstva obrazovanja riješe nedostatak ovog predmeta u školama a stanje na terenu nam govori da je to itekako potrebno.
Damir navodi kako se mladi sve ranije upuštaju u seksualne odnose i moraju biti svjesni koliko je odgovornost važna. “Poražavajuće je da je nekoga sramota da kupi prezervative i time ugrožava svoje ali i tuđe zdravlje“, kazao je Damir.
Aktivnosti Asocijacije XY se sastoje i u predavanjima u srednjim školama na temu seksualnog i reproduktivnog zdravlja. “Ta tema je uvijek osjetljiva i početak je skoro svuda isti: smijeh, neugoda, stid dok se ‘ne probije led’. Tad vidim da mladi shvataju da je u pitanju njihovo zdravlje i tu počinju da se zanimaju“, pojasnio je on.
Sa Damirom se slaže Vanja Tešanović, koja je u svojoj srednjoj školi održala nekoliko edukacija na ovu temu. “U početku sam bila ona blesava cura koja nešto priča o kondomima ali sam uspjela u namjeri da doprem do svojih vršnjaka. Posebno se iznenade kad im objasnim da prilikom odnosa bez zaštite ne rade to samo sa tim partnerom nego i sa svim prethodnim, što ih tjera da se zamisle nad tim koliko rizikuju“, nastavlja Vanja sa pričom i dodaje da “u većini slučajeva, djevojke su te koje se zanimaju više od muškaraca.“
I Damir i Vanja ističu da je mnogo lakše kad mladi ljudi rade sa drugim mladim. “Taj sistem vršnjačke edukacije nema prepreka, mnogo je opuštenije i lakše im je da pitaju nas nego nekog starijeg“, istakli su njih dvoje.
Naši sagovornici kazali su da mladi nisu neupućeni u rizike koje donosi seksualna aktivnost bez zaštite ali naprosto vjeruju “da se to događa nekom drugom a njima ne može“. “Dosta njih zna nabrojati neke najčešće bolesti koje se prenose seksualnim putem ali misle da ako vjeruju partneru da im je to dovoljno da budu sigurni“, kazao je Damir.
Vanja smatra da je posebno loše što se dosta mladih djevojaka stidi odlaska ginekologu na redovne preglede. “Uglavnom idu rijetko i to samo kad uoče neki problem, posumnjaju da imaju neku bolest a rijetko kad preventivno i mislim da razlog tome leži u obrazovanju“, pojasnila je Vanja.
Da mlade djevojke izbjegavaju posjete ginekologu potvrđuje nam Jelena Malinić, medicinski tehničar u Domu zdravlja Istočna Ilidža. “Ne možemo reći da smo zadovoljni time koliko često djevojke dolaze na kontrole, preventivne preglede. Uglavnom se jave kad imaju očigledne simptome nekog oboljenja“, kazala je Jelena.
Pojasnila je da je problem u tome što značajan broj polno prenosivih bolesti nema jasne simptome što je izraženo kod muškaraca ili u slučaju žena se ti simptomi jave kasno. “Pravilnim odabirom kontracepcije kao i pregledima mogu se spriječiti ozbiljna oboljenja, komplikacije koje nastupe kad bolest uznapreduje i zato naglašavamo važnost odgovornog pristupa“, dodala je Jelena.
Ona je istakla da djevojke najviše dolaze na nagovor prijateljica ili u slučajevima organizovanih kampanja. “Naš Dom zdravlja je bio dio projekta za mlade i tad smo imali povećan broj dolazaka što nam govori da mlade treba uputiti pa možda i ohrabriti. Na bilo koji pregled se ne smije gledati kao na sramotu, to uvijek podvlačim“, kazala je Jelena.
O preciznom broju oboljenja se teško može govoriti jer se ne vodi posebna statistika a dosta oboljelih pomoć potraže u privatnim klinikama, objašnjava nam Jelena. “Primjetan je ipak trend povećanja zaraženih nekim oblikom HPV-a (human papiloma virus) koji je jako rasprostranjen, raznovrstan. Na sreću, većina se liječi lako, bez komplikacija iako djevojke dolaze sa informacijama sa interneta koje ih uplaše i zbune”, dodala je Jelena.
Naši sagovornici se slažu sa tvrdnjom da bi bilo korisno uvesti u obrazovni sistem predmet koji bi se bavio pitanjima seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Tanja Maletić, razredna nastavnica osnovne škole “Pale“ kazala je da za takav predmet itetako ima mjesta. “U planu i programu se možemo dotaći osnova ovog pitanja na časovima odjeljenske zajednice, možemo ugostiti predavače pojedinih organizacija, ako ispune uslove koje daje ministarstvo ali su sve to mali koraci, koji nisu sistemsko rješenje“, pojasnila je Tanja.
Prema njenim riječima važno je u javnosti imati jasne informacije o tome šta je takav predmet. “U našem društvu se, usuđujem se reći, na ovo gleda kao na jedan nemoralan predmet pa bi bilo dobro objasniti da se radi samo o zaštiti zdravlja omladine i to ne može nikome da škodi“, kazala je Tanja.
O tome kako bi učenici prihvatili ovakav predmet, Tanja naglašava da je “kao i u svakom predmetu, važan pristup nastavnika. Ako radite dobro, posvećeno, s ljubavlju, problema neće biti“.
Na naše pitanje da li misli da bi predmet seksualnog obrazovanja bio koristan u školi, Marinko Papaz, učenik 4. razreda Gimnazije kazao je da bi bio koristan. “Dosta mojih vršnjaka o tome zna jako malo, izlažu se bolestima, rizicim ajer ne znaju, sramota ih da pitaju pa onda nastane problem“, kazao je Marinko.
Da mladi imaju dosta nejasnoća, slaže se i Jelena Tadić, takođe učenica Gimnazije. “To nije nešto što možete pitati roditelje, nastavnike. Imate samo internet i vršnjake. Tu je dosta dezinformacija. Možda bi napočetku bilo čudno imati to kao predmet ali bi koristilo, sigurna sam“, zaključuje Tadić.
