Karikaturista Damir Balić: Neophodno vješto oko

Die Antwoord

Prenaglašavanje fizičkih karakteristika na ironičan i satiričan način, poznat kao karikatura, veoma je popularan i danas. Osim u novinama, karikatura kao umjetnički izražaj sreće se i na zidovima galerija.

Ilustracije: Damir Balić

Prenaglašavanje fizičkih karakteristika na ironičan i satiričan način, poznat kao karikatura, veoma je popularan i danas. Osim u novinama, karikatura kao umjetnički izražaj sreće se i na zidovima galerija.

Sketches
Skice

Zidove galerija krase i radovi karikaturiste iz Sarajeva, Damira Balića. Sarajlija čije je obrazovanje usmjereno na štampanje i grafičku tehnologiju, osim kroz karikaturu rado se izražava i kroz ilustraciju i animaciju. Crtanje, kako kaže je za njega najlakši način izražavanja. Talenat za crtanje uočen je još u djetinstvu, od kada Balić radi na njegovom usavršavanju.

“Uporedo sa učenjem slova sam vidio da manje više uspješno mogu i precrtati omiljene crtane i stripovske junake. Ozbiljnije se počinjem baviti ilustracijom sa kupovinom prvog grafičkog tableta pri kraju srednje škole. Zahvaljujući online radionicama i školama počinjem raditi sa manje ustručavanja“, objašnjava on.

Dubravko Mataković
Dubravko Mataković

Ovaj oblik izražavanja Balić doživljava kao medij u kojem je poželjno, ako ne i presudno, ubaciti subjektivni dojam tako da nisu samo fizički atributi bitni nego i dio impresije kao i karakter osobe. Da bi se karakter jedne osobe doživio i prenio na papir, Balić naglašava da je potrebno imati “vješto oko“. Pojašnjava da je danas to prilično otežano, jer su fotografije ljudi često obrađene u raznim photoshop i drugim aplikacijama, te uočiti osobine neke osobe zna predstavljati pravi izazov.

“Kada crtam karikaturu prvo uočavam barem četiri filtera sa Instagrama koji mi daju pogrešnu sliku o osobi, ponajviše tonu kose, očiju i tena lica. Puno je lakše raditi sa više fotografija, pogotovo ako su iz različitih uglova“, kaže Balić.

Frank Zappa
Frank Zappa

Obzirom da je karikatura kao oblik umjetnosti postala veoma rasprostranjena zbog svoje duhovitosti i orginalnosti, njeni poštivaoci su sve više zainteresovani da je imaju i u svojim domovima. Prema Balićevim riječima, karikatura ima komercijalnu upotrebljivost, pa je srećemo u medijima, kako štampanim, tako i web izdanjima, ali sve češće i u privatnom posjedstvu. Mnoge karikature ovog umjetnika pravljene su baš po narudžbama ljudi koji gaje ljubav prema stripovima, animaciji i karikaturi.

To da je karikatura prihvaćena od bosanskohercegovačke javnosti, govori i posjećenost izložbi na kojima Balić izlaže, a i narudžbe njegovih radova. Kada je u pitanju odnos vlasti u BiH prema ovoj vrsti umjetnosti, Balić je otvoren: “Od države podršku ne očekujem pa se tako ni ne razočaram kada izostane. Po meni je bitno da kao autor konstantno napredujem, pratim tehnološke aspekte i ne odustanem“.

Studies
Studije

Balić pojašnjava da veliko interesovanje postoji kod mladih kada je u pitanju karikatura, koji iz ljubavi prema stripovima i strip junacima počinju sa ovim izražajem. Među njima, Balić kaže da su i studenti Akademije likovnih umjetnosti koji se trude da iz godine u godinu organizuju zanimljiv festivalski sadržaj i radionice. Neki od poznatijih su i Beton fest, festival ulične umjetnosti, te SOS Dizajn Festival.

Kada je karikatura u pitanju moguće je naići i na negativna iskustva, jer se neki ljudi uvrijede zbog toga kako su prikazani. Ovaj karikaturista se nije često nalazio u takvim situacijama.

Metalhead
Metalhead

“Uvijek postoji mogućnost da “fulim“ crtež i sve je podložno ispravci po zajedničkom dogovoru. Mada ispravke najmanje imam pri slikanju karikatura, puno ih je više u grafičkom dizajnu gdje je potrebno biti korak ispred naručioca i znati šta želi bolje od njega“, objasnio je.

Za uspjeh u umjetnosti bitna je inspiracija, ali i uzori. Uzore za svoje karikature ovaj umjetnik pronalazi u djelima majstora klasičnog slikarstva, strip autora, animatora, karikaturista i konceptualnih umjetnika. Od domaćih autora izdvaja strip autore Milenka Tunjića i Dubravka Matakovića, zbog čijih se radova, između ostalog, i počeo baviti ovim poslom. Inspiraciju pak pronalazi posvuda, a svoje omiljene crteže napravio je još početkom karijere.

Alan Ford
Alan Ford

“Inspiraciju pronalazim svuda oko sebe, u ljudima koje srećem i sa kojima se družim, brojnim Facebook grupama i stranicama o crtanju i slikanju. Moji omiljeni crteži su mi neki od onih koji su nastali još prije deset godina, a da sam bar malo zadovoljan danas sa njima“, tvrdi on.

Svima koji su novi u karikaturi poručuje: “Da izgrade svoj stil, uče i kopiraju od najboljih i “nabiju kilometražu“ na papiru. I što je najbitnije da ne odustaju, čak i ako im u datom momentu to nije primarni izvor zarade.“

Clint Eastwood
Clint Eastwood

Andrea je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Banja Luke. Magistrirala je međunarodne odnose na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci. Zanima je volonterizam i međunarodna saradnja mladih.

Vezani članci

Podjeljena realnost memorijalizacije – Gavrilo Princip
Vizuelna studija o dva pogleda i sjećanja na jedan dan 1914. godine
Isključenost iz obrazovnog sistema za najranjivije kategorije društva u BiH (Dio III): Harunova priča
Nedavno su objavljene fotografije koje pokazuju strahovite prizore života u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić, nakon što su vladajuće stranke odbile da se suoče sa ovim problemima.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu