“Osjećam da je to bila greška ali sam je morala donijeti” kazala je o abortusu dvadesetpetogodišnja M.R.
“Osjećam da je to bila greška ali sam je morala donijeti“ kazala je o abortusu dvadesetpetogodišnja M.R. Smatra da je za većinu, ona ubica, čedomorka, hladnokrvna i proračunata jer se odlučila na abortus.
“Imala sam nepunih 19 godina. Jedna noć, nepromišljena odluka i par sedmica kasnije test pozitivan na trudnoću. Bez posla, šanse da ga imam, uz roditelje koji to ne bi podnijeli, sve oko mene je bilo protiv mene i šanse da budem normalna majka. Žena ovdje ostaje time obilježena zauvijek, čini mi se. Pogledajte, poslušajte šta samo kažu o nama. Kao da smo manje vrijedne jer nismo imale druge opcije“, započinje svoju priču M.R.
“Moji najbliži ne znaju, nisam im mogla reći. Nisam sigurna da li bih budućem suprugu priznala, znajući kakve su reakcije, uglavnom. To je nešto sa čim se moram nositi, svaki dan, uvijek me neko podsjeti na to, komentarom, ne znajući za moju odluku“, prisjetila se ona.
Kako kaže, ne traži razumijevanje drugih, nego samo da poštuju ličnu odluku žena koje moraju da prođu kroz to iskustvo. “Ja jesam, iz ovog ugla, ispala glupa i naivna, ali napravila bih još veću grešku da sam rodila. Evo ni danas nemam stalni posao, pa kako bih odgajala dijete“, pita se M.R.
Priča naše sagovornice nije samo njena lična priča. Sličnu sudbinu dijeli bezbroj žena u BiH gdje ne postoji precizna evidencija o broju izvršenih abortusa u cijeloj zemlji. Navodi se da je oko 60.000 abortusa godišnje, mada na državnom nivou nema takvih podataka nego ih prikuplja svaki entitet/kanton/opština za sebe, a tu su i privatne klinike.
“Nažalost, najveći broj zahtijeva za abortus dolazi jer se radi o neplaniranoj trudnoći koju je mogla spriječiti kontracepcija“, kazao je ginekolog, primarijus doktor Slobodan Đerić. Ne želi da otkriva broj abortusa na svojoj klinici, pravdajući to poslovnom tajnom.
“Često imate u medijima naslove koji spekulišu brojkama koje nisu realne ali ne treba fokus biti na tome nego na prevenciji takvih stanja“, navodi on. “Ako žene prekidaju trudnoću jer nisu planirale dijete, nemaju posao, ne osjećaju da će biti dobre majke, sve to se moglo spriječiti drugim sredstvima. Abortus ne smije biti metod kontracepcije i ta praksa mora stati“, smatra Đerić.
Navodi da je zakonski okvir u vezi sa abortusom jasan. “Do desete sedmice trudnoće prekid je legalan, to je nesporno. Za kasnije stadijume potrebna je saglasnost etičke komisije ali to su teški, komplikovani slučajevi. Zakon je to regulisao i žene uživaju to pravo ali daleko do toga da je društveno prihvatljivo“, kazao je Đerić.
Dužnost ljekara, prema njegovorim riječima, sasvim je jasna iako i oni imaju etičke dileme i lične poglede na pitanje abortusa. “Svakako, to ne znači da moje kolege ili ja imamo pravo uticati na tuđu odluku. Ipak na nama je da ukažemo na sve moguće posljedice takvog zahvata kako bi pacijentica bila u potpunosti upoznata sa svime“, smatra on.
Naša sagovornica M.R. prisjetila se odlaska kod ginekologa i kazala je “najteže mi je bilo čuti da postoji mogućnost steriliteta. Ne bih mogla podnijeti da ne budem majka samo zbog jedne noći. Zato kažem, pazite sebe jer kad vam se desi ovako nešto, ostajete sami sa svojim problemom“.
Profesorica sociologije Biljana Milošević Šošo sa Filozofskog fakulteta Pale smatra da kako je pitanje abortusa, bez obzira na zakonska rješenja, uvijek podložno propitivanju. “Jasni su stavovi religijskih zajednica pa kad vidite koliko religioznih osoba imate u jednom društvu, onda je logično da se prema tome odnose na takav način“ kazala je ona.
“Problem je što se seksualnost i sve u vezi sa njom vidi kao tabu a kad tome dodate primarnu ulogu žene kao majke u našim društvima dolazimo do toga da je abortus društvena tema o kojoj se ili ćuti ili govori sa dosta mržnje“ pojašnjava profesorica Milošević Šošo. Ona nas napominje na odluku Ujedinjenih Nacija (UN) prema kojoj je od nedavno abortus definisan kao ljudsko pravo žene koje joj se ne može osporiti. “Važno je naći kompromis između zakona i opšteg raspoloženja u društvu. Ako će žena zbog abortusa biti ugrožena, neće imati zdrave odnose sa prijateljima zbog toga, supružnikom onda će prije ili kasnije doći do ozbiljnih problema“, kazala je Milošević Šošo.
Aleksandra Petrić, javno angažovana feministkinja u BiH nam skreće pažnju na jačanje partija desnog centra u zemljama Evrope koje bi mogle da ozbiljno promijene pristup pravu na abortus. “Oni na žene gledaju kroz to da su one dužne da reprodukuju vrstu, kao da se žena ne pita nego, naprosto, to joj je dužnost“ kazala je Aleksandra.
Govoreći o stanju u BiH Aleksandra naglašava da je “zakonsko rješenje povoljno, za sada, ali to se lako može promjeniti. Veći je problem ono što se dešava u kućama, na ulici, u medijima, kad je riječ o pravu žene na abortus“.
Aleksandra objašnjava da žene moraju stalno podsjećati društvo da su njihova tijela samo njihova.
“Ne može država u ženinom tijelu da nađe oruđe za blagostanje društva i mi to moramo jasno istaći kako nam se ne bi desilo da izgubimo, teško stečene, napretke u zakonskom smislu“, poručuje ona.
