,,Sudbina koju društvo tradicionalno nudi ženama jeste brak“, napisala je Simon de Bovoar (Simone de Beauvoir) u svojoj znamenitoj knjizi ,,Drugi spol“ 1949. godine. Sedamdeset jednu godinu kasnije, mnoge žene su suočene s društvenim pritiskom koji ih tjera da se odluče – porodica ili karijera.
Prostije rečeno, nijedno društvo nije dostiglo potpunu rodnu ravnopravnost. Prema istraživanju organizacije Plan International ,,čak i u rodno najravnopravnijim zemljama svijeta, štetne i diskriminirajuće rodne norme i dalje će sputavati djevojčice, djevojke i žene sve do 2030. godine, pa čak i kasnije“.
Mnoštvo žena s Kosova, i nakon što se zaposli u svojoj struci stekavši površno obrazovanje, ubrzo smanjuje svoje ambicije. Često im se i činjenica da zarađuju same za sebe čini kao dovoljno velik podvig. Ipak, kosovsko društvo barem potencira promjenu, izlaz iz mračnih odaja okovanih stereotipima.
Blerta Thaci je izvršna direktorica Open Data Kosovo (ODK) i osnivačica Girls Coding Kosova. Njen glavni cilj je da pomogne kosovskoj omladini da izgradi svoje kapacitete u tehnološkoj industriji. Ona je nastojala da doprinese formiranju „pametnih institucija“ koje pružaju visokokvalitetne usluge građanima Kosova.
Jedinstvena prilika za mlade žene
Kao izvršna direktorica ODK-a, Thaci je uvijek ohrabrivala mlade žene da učestvuju u događajima i radionicama koje su organizovali, a brojnim polaznicama je pružala mogućnosti stažiranja. Studirala je elektrotehniku i računarsko inženjerstvo na Univerzitetu u Prištini. Dobitnica je FIDES nagrade za filantropiju 2016. godine i nagrade Women in ICT Award 2017. godine. Prethodno je nagrađena nagradom Forbes „30 Under 30“ za svoj rad na Open Data Kosovo koji je ovu organizaciju prepoznao kao jednu od najuspješnijih inicijativa za doprinos poboljšanju zakona i kreiranja politika u Evropi.
Open Data Kosovo tim sačinjavaju software developeri/ke, program menadžeri/ce, finansijski službenici/e, marketari/ke i uglavnom je riječ o ženama.
„Nekoliko kolega i ja smo pokrenuli kompaniju za software development dok smo studirali. Ta kompanija je postala jako uspješna i radila sam tamo pet godina. Kažem uspješna jer je stalno bila u porastu, ali se tim sastojao samo od muškaraca. Iako su me podržavali i iako sam bila privilegovana u kompaniji jer sam bila jedna od rijetkih žena tamo, ovo me je inspirisalo da razmišljam zašto imamo manjak žena u IT polju“, kaže Thaci.
Iz tog razmišljanja rodila se ideja za inicijativu Girls Coding Kosovo, a Blerta je počela saradnju i s Open Data Kosovo, kojima se kasnije pridružila.
„Ovo sam radila volonterski. Sakupili smo mnogo ljudi, ponajviše djevojaka koje su željele naučiti kodirati. Tako sam prvo počela kao projekt menadžer u Open Data Kosovo te nakon godinu dana nominovana sam da vodim organizaciju i odabrana od strane odbora kao izvršna direktorica“, priča.
Tehnologija kao javno dobro
Organizaciju je osnovao Kanađanin koji se na Kosovu našao kako bi završio svoju master tezu. Najveći problem mu je predstavljala nemogućnost pristupu podacima. Zadržao se na Kosovu. „Nakon tri godine smatrao je da je završio svoju misiju i organizovao je tim samo s lokalnim ljudima s Kosova. Postao je samo dio odbora kako bi podržavao organizaciju, ali je nakon toga otišao i sve ostavio na njegovanje stanovnicima/cama Kosova“, kaže Thaci.
Zapravo, Girls Coding Kosovo i Open Data Kosovo imaju neke sličnosti. Ponukane situacijom i stigmom koju doživljavaju, žene s Kosova su dobile priliku za vlastita ostvarenja, u skladu s vremenom u kom se nalazimo. Za početak, jasno je da su obje tehnološki orijentirane i zasnovane na ujedinjenju.
Blerta kaže kako je ideja iza Girls Coding Kosovo bila da stvori zajednicu koja inspiriše više djevojaka da se pridruže prilikama vezanim za tehnologiju. Mjesto gdje žene mogu razvijati ideje i raditi na njima. S druge strane, Open Dana Kosovo radi na korištenju tehnologije za javno dobro.
„Za mene, kao software inženjerku, bilo je jako interesantno naći se na ovom putu u karijeri. Jako mi je fascinantno kako možeš graditi tehnologiju s otvorenim pristupom podacima i dati pristup ljudima. To nije bila samo tehnologija, već više od toga i zato sam nastavila svoju karijeru s Open Dana Kosovo. Girl Coding Kosovo sam prepustila ženama koje svoju priliku umiju iskoristiti kako bih ja stvarala nove“, objašnjava Thaci.
Više od 70 posto stanovnika Kosova je mlađe od 30 godina. Jedina industrija s pozitivnim bilansom je upravo IT. Blerta govori da je željela da djevojke u ruralnim dijelovima i gradovima van Prištine razmisle o mogućnosti karijere u ovoj industriji.
„Samo sam željela da im dam do znanja da ima mnogo otvorenih pozicija i potražnje na tržištu i da mogu to iskoristiti, da mogu razmisliti o studiranju u ovom polju ili uzeti neke časove ili treninge i naučiti kodirati. Radile smo na mnogo projekata i ljudi su počeli shvaćati zašto smo ovo i započeli. No, sa svakim novim početkom, ljudi imaju mnogo pitanja“, govori.
Blerta je ponosna na činjenicu da ima tim sačinjen uglavnom od žena koje rade kao programerke, projekt menadžerice i slično.
Treniranje novih članova se ogleda u inovativnim strategijama
„Sve radimo u tehnološkoj sferi što je veoma nadahnjujuće. Mogu reći da se i trendovi mijenjaju. Ova profesija postaje prepoznatljivija i ljudi je uzimaju više u razmatranje, posebno žene. Imam osjećaj da to znači kako se stvari mijenjaju nabolje“, ističe Thaci.
Open Data Kosovo je utočište za sve mlade naraštaje koji se planiraju prilagođavati novitetima i trendovima. Za nove članove redovno se održava Bootcamp, a članovi/ce tima i predavači/ce dijele svoja iskustva i znanje koje su stekli ranijim projektima. Prije pandemije virusa COVID-19, prostorije organizacije su se koristile za organizovanje raznih susreta i događaja. Zapravo, ljudi su mogli dolaziti bilo kada i vrata su im bila širom otvorena. Prostor se radnim danima koristi za rad na projektima, a vikendom se organizuju radionice i edukativni sadržaji.
„Bootcamp se sada održava virtualno. Veoma je uspješan i često nam učesnici/e kažu da ih je inspirisao i da su naučili više nego na univerzitetu za cijelu godinu. Stvari im postanu jasnije i proizvedu prave projekte za svoj portfolio.“
Thaci dodaje kako Vlada nije uvijek spremna napraviti tehnološku tranziciju i uvažavati važnost ove profesije. Tek kada je pandemija oduzela brojne prilike, shvatili su važnost dostupnosti podataka u digitalnom formatu.
Pristup i zajednica su joj mnogo važni. „Čak i sada kada većinu stvari obavljamo online, imamo mnogo otvorenih poziva i trudimo se izbjeći birokratiju. Ima mnogo načina na koji ljudi mogu postati dio naše zajednice“, objašnjava.
